Other Translations: Deutsch , English

From:

PreviousNext

Saṁyutta Nikāya 22.57 Budini govori tematski grupisani 22.57

6. Upayavagga 6. Prijanjanje

Sattaṭṭhānasutta Sedam osnova

Sāvatthinidānaṁ. Kraj Sāvatthīja.

ā€œSattaį¹­į¹­hānakusalo, bhikkhave, bhikkhu tividhÅ«paparikkhÄ« imasmiṁ dhammavinaye kevalÄ« vusitavā uttamapurisoti vuccati. ā€žMonasi, monah koji je veÅ”t u sedam osnova i koji istražuje na tri načina se, u ovom učenju i pravilima, naziva ’savrÅ”eni’, ’onaj ko je proživeo svetački život’, ’izvanredni čovek’.

Kathañca, bhikkhave, bhikkhu sattaṭṭhānakusalo hoti? A kako je to monah veŔt u sedam osnova?

Idha, bhikkhave, bhikkhu rūpaṁ pajānāti, rūpasamudayaṁ pajānāti, rūpanirodhaṁ pajānāti, rūpanirodhagāminiṁ paṭipadaṁ pajānāti; Ovde on neposredno razume materijalni oblik, njegove nastanak, prestanak i koji vodi do prestanka materijalnog oblika;

rÅ«passa assādaṁ pajānāti, rÅ«passa ādÄ«navaṁ pajānāti, rÅ«passa nissaraṇaṁ pajānāti; neposredno razume zadovoljenje, opasnost i izlaz u pogledu materijalnog oblika.

vedanaṁ pajānāti … On neposredno razume osećaj…

saƱƱaṁ … opažaj…

saį¹…khāre … mentalne obrasce…

viññāṇaṁ pajānāti, viññāṇasamudayaṁ pajānāti, viññāṇanirodhaṁ pajānāti, viññāṇanirodhagāminiṁ paį¹­ipadaṁ pajānāti; neposredno razume svest, nastanak, prestanak i put koji vodi do prestanka svesti;

viññāṇassa assādaṁ pajānāti, viññāṇassa ādÄ«navaṁ pajānāti, viññāṇassa nissaraṇaṁ pajānāti. neposredno razume zadovoljenje, opasnost i izlaz u pogledu svesti.

Katamañca, bhikkhave, rūpaṁ? A Ŕta je to, monasi, materijalni oblik?

Cattāro ca mahābhÅ«tā, catunnaƱca mahābhÅ«tānaṁ upādāya rÅ«paṁ. Četiri velika elementa i materijalni oblik sačinjen od četiri velika elementa:

Idaṁ vuccati, bhikkhave, rūpaṁ. to se naziva materijalni oblik.

Āhārasamudayā rūpasamudayo; Sa nastankom hrane nastaje materijalni oblik;

āhāranirodhā rūpanirodho. sa prestankom hrane prestaje materijalni oblik.

Ayameva ariyo aį¹­į¹­haį¹…giko maggo rÅ«panirodhagāminÄ« paį¹­ipadā, seyyathidaṁ—Upravo ovaj plemeniti osmostruki put jeste put koji vodi do prestanka materijalnog oblika, a to su:

sammādiį¹­į¹­hi …pe… sammāsamādhi. ispravno razumevanje… ispravna koncentracija.

Yaṁ rÅ«paṁ paį¹­icca uppajjati sukhaṁ somanassaṁ—Sreća i radost koja nastaje uslovljena materijalnim oblikom,

ayaṁ rūpassa assādo. to je zadovoljenje u pogledu materijalnog oblika.

Yaṁ rÅ«paṁ aniccaṁ dukkhaṁ vipariṇāmadhammaṁ—To Å”to je oblik prolazan, patnja i podložan promeni,

ayaṁ rūpassa ādīnavo. to je opasnost u pogledu oblika.

Yo rÅ«pasmiṁ chandarāgavinayo chandarāgappahānaṁ—Uklanjanje želje i strasti, napuÅ”tanje želje i strasti za materijalnim oblikom ,

idaṁ rÅ«passa nissaraṇaṁ. to je izlaz u pogledu materijalnog oblika.

Ye hi keci, bhikkhave, samaṇā vā brāhmaṇā vā evaṁ rÅ«paṁ abhiƱƱāya, evaṁ rÅ«pasamudayaṁ abhiƱƱāya, evaṁ rÅ«panirodhaṁ abhiƱƱāya, evaṁ rÅ«panirodhagāminiṁ paį¹­ipadaṁ abhiƱƱāya; Koji god askete ili brahmani, nakon Å”to su tako neposredno razumeli materijalni oblik, njegov nastanak, prestanak i put koji vodi do prestanka materijalnog oblika,

evaṁ rÅ«passa assādaṁ abhiƱƱāya, evaṁ rÅ«passa ādÄ«navaṁ abhiƱƱāya, evaṁ rÅ«passa nissaraṇaṁ abhiƱƱāya rÅ«passa nibbidāya virāgāya nirodhāya paį¹­ipannā, te suppaį¹­ipannā. nakon Å”to su neposredno razumeli zadovoljenje, opasnost i izlaz u pogledu materijalnog oblika, vežbaju radi otrežnjenja, hlađenja strasti i prestanka materijalnog oblika, oni postupaju na ispravan način.

Ye suppaį¹­ipannā, te imasmiṁ dhammavinaye gādhanti. Oni koji postupaju na ispravan način, oni imaju uporiÅ”te u ovom učenju i pravilima.

Ye ca kho keci, bhikkhave, samaṇā vā brāhmaṇā vā evaṁ rÅ«paṁ abhiƱƱāya, evaṁ rÅ«pasamudayaṁ abhiƱƱāya, evaṁ rÅ«panirodhaṁ abhiƱƱāya, evaṁ rÅ«panirodhagāminiṁ paį¹­ipadaṁ abhiƱƱāya; Koji god askete ili brahmani, nakon Å”to su tako neposredno razumeli materijalni oblik, njegov nastanak, prestanak i put koji vodi do prestanka materijalnog oblika,

evaṁ rÅ«passa assādaṁ abhiƱƱāya, evaṁ rÅ«passa ādÄ«navaṁ abhiƱƱāya, evaṁ rÅ«passa nissaraṇaṁ abhiƱƱāya rÅ«passa nibbidā virāgā nirodhā anupādā vimuttā, te suvimuttā. nakon Å”to su neposredno razumeli zadovoljenje, opasnost i izlaz u pogledu materijalnog oblika, koji su vežbali radi otrežnjenja, hlađenja strasti i prestanka materijalnog oblika, te postali oslobođeni zahvaljujući nevezivanju, takvi su dobro oslobođeni.

Ye suvimuttā, te kevalino. Oni koji su dobro oslobođeni, oni su savrÅ”eni.

Ye kevalino vaṭṭaṁ tesaṁ natthi paññāpanāya. I za one koji su savrŔeni, nema merila kojim bi se mogli opisati.

Katamā ca, bhikkhave, vedanā? A Å”ta je to, monasi, osećaj?

Chayime, bhikkhave, vedanākāyā—Postoji ovih Å”est vrsta osećaja:

cakkhusamphassajā vedanā …pe… Osećaj rođen na osnovu kontakta oka i oblika… (kao u prethodnom govoru)…

manosamphassajā vedanā. osećaj rođen na osnovu kontakta uma i mentalnih pojava.

Ayaṁ vuccati, bhikkhave, vedanā. To se naziva osećaj.

Phassasamudayā vedanāsamudayo; Nastankom kontakta, tu je i nastanak osećaj;

phassanirodhā vedanānirodho. sa nestankom kontakta, osećaj nestaje.

Ayameva ariyo aį¹­į¹­haį¹…giko maggo vedanānirodhagāminÄ« paį¹­ipadā, seyyathidaṁ—A put koji vodi prestanku osećaja upravo je ovaj plemeniti osmostruki put:

sammādiį¹­į¹­hi …pe… sammāsamādhi. ispravno razumevanje… ispravna koncentracija.

Yaṁ vedanaṁ paį¹­icca uppajjati sukhaṁ somanassaṁ—Sreća i radost koji nastaju uslovljeni osećajem

ayaṁ vedanāya assādo. jesu zadovoljenje u pogledu osećaja.

Yā vedanā aniccā dukkhā vipariṇāmadhammā—To Å”to je osećaj prolazan, patnja i podložan promeni,

ayaṁ vedanāya ādÄ«navo. to je opasnost u pogledu osećaja.

Yo vedanāya chandarāgavinayo chandarāgappahānaṁ—Uklanjanje želje i strasti, napuÅ”tanje želje i strasti za osećajem,

idaṁ vedanāya nissaraṇaṁ. to je izlaz u pogledu osećaja.

Ye hi, keci, bhikkhave, samaṇā vā brāhmaṇā vā evaṁ vedanaṁ abhiƱƱāya, evaṁ vedanāsamudayaṁ abhiƱƱāya, evaṁ vedanānirodhaṁ abhiƱƱāya, evaṁ vedanānirodhagāminiṁ paį¹­ipadaṁ abhiƱƱāya; Koji god askete ili brahmani, nakon Å”to su tako neposredno razumeli osećaj, nastanak, prestanak i put koji vodi do prestanka osećaja;

evaṁ vedanāya assādaṁ abhiƱƱāya, evaṁ vedanāya ādÄ«navaṁ abhiƱƱāya, evaṁ vedanāya nissaraṇaṁ abhiƱƱāya vedanāya nibbidāya virāgāya nirodhāya paį¹­ipannā, te suppaį¹­ipannā. nakon Å”to su neposredno razumeli zadovoljenje, opasnost i izlaz u pogledu osećaja, vežbaju radi otrežnjenja, hlađenja strasti i prestanka osećaja, oni postupaju na ispravan način.

Ye suppaį¹­ipannā, te imasmiṁ dhammavinaye gādhanti. Oni koji postupaju na ispravan način, oni imaju uporiÅ”te u ovom učenju i pravilima.

Ye ca kho keci, bhikkhave, samaṇā vā brāhmaṇā vā evaṁ vedanaṁ abhiƱƱāya …pe… A koji god askete ili brahmani, monasi, nakon Å”to su tako neposredno razumeli osećaj… i put koji vodi do prestanka osećaja… neposredno razumeli zadovoljenje, opasnost i izlaz u pogledu osećaja…

vaį¹­į¹­aṁ tesaṁ natthi paƱƱāpanāya. koji god su askete ili brahmani… dobro oslobođeni, oni su savrÅ”eni. I za one koji su savrÅ”eni, nema merila kojim bi se mogli opisati.

Katamā ca, bhikkhave, saññā? A Ŕta je to, monasi, opažaj?

Chayime, bhikkhave, saƱƱākāyā—Postoji ovih Å”est vrsta opažaja:

rūpasaññā, saddasaññā, gandhasaññā, rasasaññā, phoṭṭhabbasaññā, dhammasaññā. opažaj oblika, opažaj zvuka, opažaj mirisa, opažaj ukusa, opažaj dodira i opažaj sadržaja uma.

Ayaṁ vuccati, bhikkhave, saññā. To se naziva opažaj.

Phassasamudayā saññāsamudayo; Nastankom kontakta, tu je i nastanak opažaja;

phassanirodhā saññānirodho. sa nestankom kontakta, opažaj nestaje;

Ayameva ariyo aį¹­į¹­haį¹…giko maggo saƱƱānirodhagāminÄ« paį¹­ipadā, seyyathidaṁ—Upravo ovaj plemeniti osmostruki put jeste put koji vodi do prestanka opažaja:

sammādiį¹­į¹­hi …pe… sammāsamādhi …pe… ispravno razumevanje… ispravna koncentracija…

vaį¹­į¹­aṁ tesaṁ natthi paƱƱāpanāya. Sreća i radost koji nastaju uslovljeni opažajem, to je zadovoljenje u pogledu opažaja. To Å”to je opažaj prolazan, patnja i podložan promeni, to je opasnost u pogledu opažaja. Uklanjanje želje i strasti, napuÅ”tanje želje i strasti za opažajem, to je izlaz u pogledu opažaja. Koji god askete ili brahmani… postupaju na ispravan način… Koji su god askete ili brahmani… dobro oslobođeni… nema merila kojim bi se mogli opisati.

Katame ca, bhikkhave, saį¹…khārā? A Å”ta su to, monasi, mentalni obrasci?

Chayime, bhikkhave, cetanākāyā—Postoji ovih Å”est vrsta volje:

rÅ«pasaƱcetanā …pe… Volja vezana za oblike…

dhammasaƱcetanā. volja u pogledu mentalnih pojava.

Ime vuccanti, bhikkhave, saį¹…khārā. To se naziva mentalnim obrascima.

Phassasamudayā saį¹…khārasamudayo; Nastankom kontakta, tu je i nastanak mentalnih obrazaca;

phassanirodhā saį¹…khāranirodho. sa nestankom kontakta, mentalni obrasci nestaju.

Ayameva ariyo aį¹­į¹­haį¹…giko maggo saį¹…khāranirodhagāminÄ« paį¹­ipadā, seyyathidaṁ—A put koji vodi do prestanka mentalnih obrazaca upravo je ovaj plemeniti osmostruki put, to jest:

sammādiį¹­į¹­hi …pe… sammāsamādhi. ispravno razumevanje… ispravna koncentracija.

Yaṁ saį¹…khāre paį¹­icca uppajjati sukhaṁ somanassaṁ—Sreća i radost koji nastaju uslovljeni mentalnim obrascima,

ayaṁ saį¹…khārānaṁ assādo. to je zadovoljenje u pogledu mentalnih obrazaca.

Ye saį¹…khārā aniccā dukkhā vipariṇāmadhammā—To Å”to su mentalni obrasci prolazni, patnja i podložni promeni,

ayaṁ saį¹…khārānaṁ ādÄ«navo. to je opasnost u pogledu mentalnih obrazaca.

Yo saį¹…khāresu chandarāgavinayo chandarāgappahānaṁ—Uklanjanje želje i strasti, napuÅ”tanje želje i strasti za mentalnim obrascima,

idaṁ saį¹…khārānaṁ nissaraṇaṁ. to je izlaz u pogledu mentalnih obrazaca.

Ye hi keci, bhikkhave, samaṇā vā brāhmaṇā vā evaṁ saį¹…khāre abhiƱƱāya, evaṁ saį¹…khārasamudayaṁ abhiƱƱāya, evaṁ saį¹…khāranirodhaṁ abhiƱƱāya, evaṁ saį¹…khāranirodhagāminiṁ paį¹­ipadaṁ abhiƱƱāya …pe… saį¹…khārānaṁ nibbidāya virāgāya nirodhāya paį¹­ipannā te suppaį¹­ipannā. Koji god askete ili brahmani, nakon Å”to su tako neposredno razumeli mentalne obrasce, nastanak, prestanak i put koji vodi do prestanka mentalnih obrazaca, vežbaju radi otrežnjenja, hlađenja strasti i prestanka svesti, oni postupaju na ispravan način.

Ye suppaį¹­ipannā, te imasmiṁ dhammavinaye gādhanti …pe… Joji god su askete ili brahmani… dobro oslobođeni, oni su savrÅ”eni.

vaṭṭaṁ tesaṁ natthi paññāpanāya. I za one koji su savrŔeni, nema merila kojim bi se mogli opisati.

KatamaƱca, bhikkhave, viññāṇaṁ? A Å”ta je to, monasi, svest?

Chayime, bhikkhave, viññāṇakāyā—Postoji ovih Å”est kategorija svesti:

cakkhuviññāṇaṁ, sotaviññāṇaṁ, ghānaviññāṇaṁ, jivhāviññāṇaṁ, kāyaviññāṇaṁ, manoviññāṇaṁ. svest o onome Å”to vidimo, čujemo, miriÅ”emo, okusimo, dodirnemo i mislimo.

Idaṁ vuccati, bhikkhave, viññāṇaṁ. To se naziva svest.

NāmarÅ«pasamudayā viññāṇasamudayo; Nastankom mentalno-materijalnog, tu je i nastanak svesti;

nāmarÅ«panirodhā viññāṇanirodho. sa nestankom mentalno-materijalnog, nestaje i svest.

Ayameva ariyo aį¹­į¹­haį¹…giko maggo viññāṇanirodhagāminÄ« paį¹­ipadā, seyyathidaṁ—A put koji vodi prestanku svesti upravo je ovaj plemeniti osmostruki put:

sammādiį¹­į¹­hi …pe… sammāsamādhi. ispravno razumevanje… ispravna koncentracija.

Yaṁ viññāṇaṁ paį¹­icca uppajjati sukhaṁ somanassaṁ—Sreća i radost koji nastaju uslovljeni sveŔću

ayaṁ viññāṇassa assādo. jesu zadovoljenje u pogledu svesti.

Yaṁ viññāṇaṁ aniccaṁ dukkhaṁ vipariṇāmadhammaṁ—To Å”to je svest prolazns, patnja i podložns promeni

ayaṁ viññāṇassa ādÄ«navo. jeste opasnost u pogledu svesti.

Yo viññāṇasmiṁ chandarāgavinayo chandarāgappahānaṁ—Uklanjanje želje i strasti, napuÅ”tanje želje i strasti prema svesti

idaṁ viññāṇassa nissaraṇaṁ. jeste izlaz u pogledu svesti.

Ye hi keci, bhikkhave, samaṇā vā brāhmaṇā vā evaṁ viññāṇaṁ abhiƱƱāya, evaṁ viññāṇasamudayaṁ abhiƱƱāya, evaṁ viññāṇanirodhaṁ abhiƱƱāya, evaṁ viññāṇanirodhagāminiṁ paį¹­ipadaṁ abhiƱƱāya; Koji god askete ili brahmani, nakon Å”to su tako neposredno razumeli svest, nastanak svesti, prestanak svesti i put koji vodi do prestanka svesti,

evaṁ viññāṇassa assādaṁ abhiƱƱāya, evaṁ viññāṇassa ādÄ«navaṁ abhiƱƱāya, evaṁ viññāṇassa nissaraṇaṁ abhiƱƱāya viññāṇassa nibbidāya virāgāya nirodhāya paį¹­ipannā, te suppaį¹­ipannā. nakon Å”to su neposredno razumeli zadovoljenje, opasnost i izlaz u pogledu svesti, vežbaju radi otrežnjenja, hlađenja strasti i prestanka svesti, oni postupaju na ispravan način.

Ye suppaį¹­ipannā, te imasmiṁ dhammavinaye gādhanti. Oni koji postupaju na ispravan način, oni imaju uporiÅ”te u ovom učenju i pravilima.

Ye ca kho keci, bhikkhave, samaṇā vā brāhmaṇā vā evaṁ viññāṇaṁ abhiƱƱāya, evaṁ viññāṇasamudayaṁ abhiƱƱāya, evaṁ viññāṇanirodhaṁ abhiƱƱāya, evaṁ viññāṇanirodhagāminiṁ paį¹­ipadaṁ abhiƱƱāya; A koji god askete ili brahmani, monasi, nakon Å”to su tako neposredno razumeli svest, nastanak, prestanak i put koji vodi do prestanka svesti,

evaṁ viññāṇassa assādaṁ abhiƱƱāya, evaṁ viññāṇassa ādÄ«navaṁ abhiƱƱāya, evaṁ viññāṇassa nissaraṇaṁ abhiƱƱāya viññāṇassa nibbidā virāgā nirodhā anupādā vimuttā, te suvimuttā. nakon Å”to su neposredno razumeli zadovoljenje, opasnost i izlaz u pogledu svesti, koji su vežbali radi otrežnjenja, hlađenja strasti i prestanka svesti, te postali oslobođeni zahvaljujući nevezivanju, takvi su dobro oslobođeni.

Ye suvimuttā, te kevalino. Oni koji su dobro oslobođeni, oni su savrÅ”eni.

Ye kevalino vaṭṭaṁ tesaṁ natthi paññāpanāya. I za one koji su savrŔeni, nema merila kojim bi se mogli opisati.

Evaṁ kho, bhikkhave, bhikkhu sattaṭṭhānakusalo hoti. Tako je monah veŔt u sedam osnova.

KathaƱca, bhikkhave, bhikkhu tividhÅ«paparikkhÄ« hoti? A kako to, monasi, monah istražuje na tri načina?

Idha, bhikkhave, bhikkhu dhātuso upaparikkhati, āyatanaso upaparikkhati, paį¹­iccasamuppādaso upaparikkhati. Tako monah istražuje elemente, istražuje osnove čula, istražuje uslovljeni nastanak.

Evaṁ kho, bhikkhave, bhikkhu tividhÅ«paparikkhÄ« hoti. Tako monah istražuje na tri načina.

Sattaį¹­į¹­hānakusalo, bhikkhave, bhikkhu tividhÅ«paparikkhÄ«, imasmiṁ dhammavinaye kevalÄ« vusitavā ā€˜uttamapuriso’ti vuccatÄ«ā€ti. Monasi, monah koji je veÅ”t u sedam osnova i koji istražuje na tri načina se, u ovom učenju i pravilima, naziva ’savrÅ”eni’, ’onaj ko je proživeo svetački život’, ’izvanredni čovek’.ā€

Pañcamaṁ.
PreviousNext