Other Translations: Deutsch , English
From:
Saṁyutta Nikāya 22.55 Budini govori tematski grupisani 22.55
6. Upayavagga 6. Prijanjanje
Udānasutta Nadahnute reči
Sāvatthinidānaṁ. Kraj Sāvatthīja.
Tatra kho bhagavā udānaṁ udānesi: Tu je Blaženi izrekao ove nadahnute reči:
“‘no cassaṁ, no ca me siyā, nābhavissa, na me bhavissatī’ti—„’Možda me ne bi bilo i možda mi ništa ne bi pripadalo; neće me biti i ništa mi neće pripadati’ —
evaṁ adhimuccamāno bhikkhu chindeyya orambhāgiyāni saṁyojanānī”ti. tako odlučan, monah bi mogao da preseče pet nižih okova.”
Evaṁ vutte, aññataro bhikkhu bhagavantaṁ etadavoca: Kad je ovo čuo, neki monah upita Blaženog:
“yathā kathaṁ pana, bhante, ‘no cassaṁ, no ca me siyā, nābhavissa, na me bhavissatī’ti—„Ali na koji način, poštovani, monah koji je tako odlučan može da preseče niže okove?”
evaṁ adhimuccamāno bhikkhu chindeyya orambhāgiyāni saṁyojanānī”ti?
“Idha, bhikkhu, assutavā puthujjano ariyānaṁ adassāvī …pe… „Tako, monaše, neupućen običan čovek, koji ne poštuje plemenite…
sappurisadhamme avinīto rūpaṁ attato samanupassati, rūpavantaṁ vā attānaṁ; attani vā rūpaṁ, rūpasmiṁ vā attānaṁ. vidi materijalni oblik kao sopstvo, ili sopstvo kao nešto što poseduje materijalni oblik, ili materijalni oblik u sopstvu, ili sopstvo u materijalnom obliku.
Vedanaṁ … On vidi osećaj…
saññaṁ … opažaj…
saṅkhāre … mentalne obrasce…
viññāṇaṁ attato samanupassati, viññāṇavantaṁ vā attānaṁ; attani vā viññāṇaṁ, viññāṇasmiṁ vā attānaṁ. vidi svest kao sopstvo… ili sopstvo u svesti.
So aniccaṁ rūpaṁ ‘aniccaṁ rūpan’ti yathābhūtaṁ nappajānāti, On prolazni materijalni oblik ne vidi onakvim kakav zaista jeste: ’Prolazan je materijalni oblik’.
aniccaṁ vedanaṁ ‘aniccā vedanā’ti yathābhūtaṁ nappajānāti, On prolazni osećaj…
aniccaṁ saññaṁ ‘aniccā saññā’ti yathābhūtaṁ nappajānāti, opažaj…
anicce saṅkhāre ‘aniccā saṅkhārā’ti yathābhūtaṁ nappajānāti, mentalne obrasce…
aniccaṁ viññāṇaṁ ‘aniccaṁ viññāṇan’ti yathābhūtaṁ nappajānāti. svest ne vidi onakvim kakva zaista jeste: ’Prolazna je svest’.
Dukkhaṁ rūpaṁ ‘dukkhaṁ rūpan’ti yathābhūtaṁ nappajānāti, On materijalni oblik koji je patnja ne vidi kao patnju…
dukkhaṁ vedanaṁ … osećaj koji je patnja…
dukkhaṁ saññaṁ … opažaj koji je patnja…
dukkhe saṅkhāre … mentalne obrasce koji su patnja…
dukkhaṁ viññāṇaṁ ‘dukkhaṁ viññāṇan’ti yathābhūtaṁ nappajānāti. On svest koja je patnja ne vidi onakvom kakva zaista jeste: ’Svest je patnja’.
Anattaṁ rūpaṁ ‘anattā rūpan’ti yathābhūtaṁ nappajānāti, On materijalni oblik koji nije trajno sopstvo ne vidi onakvim kakav zaista jeste: ’Materijalni oblik nije trajno sopstvo’.
anattaṁ vedanaṁ ‘anattā vedanā’ti yathābhūtaṁ nappajānāti, On osećaj koji nije trajno sopstvo…
anattaṁ saññaṁ ‘anattā saññā’ti yathābhūtaṁ nappajānāti, opažaj…
anatte saṅkhāre ‘anattā saṅkhārā’ti yathābhūtaṁ nappajānāti, mentalne obrasce…
anattaṁ viññāṇaṁ ‘anattā viññāṇan’ti yathābhūtaṁ nappajānāti. On svest koja nije trajno sopstvo ne vidi onakvom kakva zaista jeste: ’Svest nije trajno sopstvo’.
Saṅkhataṁ rūpaṁ ‘saṅkhataṁ rūpan’ti yathābhūtaṁ nappajānāti, On uslovljeni materijalni oblik ne vidi onakvim kakav zaista jeste: ’Uslovljen je materijalni oblik’.
saṅkhataṁ vedanaṁ … On uslovljeni osećaj…
saṅkhataṁ saññaṁ … opažaj…
saṅkhate saṅkhāre … mentalne obrasce…
saṅkhataṁ viññāṇaṁ ‘saṅkhataṁ viññāṇan’ti yathābhūtaṁ nappajānāti. On uslovljenu svest ne vidi onakvom kakva zaista jeste: ’Uslovljen je svest’.
Rūpaṁ vibhavissatīti yathābhūtaṁ nappajānāti. On ne razume da će materijalni oblik iščeznuti.
Vedanā vibhavissati … On ne razume da će osećaj…
saññā vibhavissati … opažaj…
saṅkhārā vibhavissanti … mentalni obrasci…
viññāṇaṁ vibhavissatīti yathābhūtaṁ nappajānāti. svest iščeznuti.
Sutavā ca kho, bhikkhu, ariyasāvako ariyānaṁ dassāvī ariyadhammassa kovido ariyadhamme suvinīto sappurisānaṁ dassāvī sappurisadhammassa kovido sappurisadhamme suvinīto Ali, monasi, dobro upućen plemeniti učenik, koji poštuje plemenite, upućen je u njihovo učenje i u njemu uvežban, koji poštuje istinske ljude, upućen je u njihovo učenje i u njemu uvežban,
na rūpaṁ attato samanupassati …pe… ne vidi materijalni oblik kao sopstvo…
na vedanaṁ … ne vidi osećaj…
na saññaṁ … opažaj…
na saṅkhāre … mentalne obrasce…
na viññāṇaṁ attato samanupassati. ne vidi svest kao sopstvo.
So aniccaṁ rūpaṁ ‘aniccaṁ rūpan’ti yathābhūtaṁ pajānāti. On prolazni materijalni oblik vidi onakvim kakav zaista jeste: ’Prolazan je materijalni oblik’.
Aniccaṁ vedanaṁ … On prolazni osećaj…
aniccaṁ saññaṁ … opažaj…
anicce saṅkhāre … mentalne obrasce…
aniccaṁ viññāṇaṁ ‘aniccaṁ viññāṇan’ti yathābhūtaṁ pajānāti. svest vidi onakvom kakva zaista jeste: ’Prolazna je svest’.
Dukkhaṁ rūpaṁ …pe… dukkhaṁ viññāṇaṁ … Materijalni oblik koji je patnja… svest koja je patnja…
anattaṁ rūpaṁ …pe… anattaṁ viññāṇaṁ … Materijalni oblik koji nije trajno sopstvo… svest koja nije trajno sopstvo…
saṅkhataṁ rūpaṁ …pe… saṅkhataṁ viññāṇaṁ ‘saṅkhataṁ viññāṇan’ti yathābhūtaṁ pajānāti. On uslovljeni materijalni oblik… uslovljenu svest vidi onakvom kakva zaista jeste: ’Uslovljena je svest’.
Rūpaṁ vibhavissatīti yathābhūtaṁ pajānāti. On razume da će materijalni oblik iščeznuti.
Vedanā … osećaj…
saññā … opažaj…
saṅkhārā … mentalni obrasci…
viññāṇaṁ vibhavissatīti yathābhūtaṁ pajānāti. On razume da će svest iščeznuti.
So rūpassa vibhavā, vedanāya vibhavā, saññāya vibhavā, saṅkhārānaṁ vibhavā, viññāṇassa vibhavā, evaṁ kho, bhikkhu, Iščezavanjem materijalnog oblika, osećaja, opažaja, mentalnih obrazaca i svesti — tako bi monah, odlučan u misli:
‘no cassaṁ, no ca me siyā, nābhavissa, na me bhavissatī’ti—„’Možda me ne bi bilo i možda mi ništa ne bi pripadalo; neće me biti i ništa mi neće pripadati’ —
evaṁ adhimuccamāno bhikkhu chindeyya orambhāgiyāni saṁyojanānī”ti. mogao da preseče pet nižih okova.”
“‘Evaṁ adhimuccamāno,’ bhante, ‘bhikkhu chindeyya orambhāgiyāni saṁyojanānī’ti. „Tako odlučan, poštovani, monah bi presekao niže okove.
Kathaṁ pana, bhante, jānato kathaṁ passato anantarā āsavānaṁ khayo hotī”ti? Ali na koji način onome ko tako zna i tako vidi dolazi do trenutnog uništenja mentalnih nečistoća?”
“Idha, bhikkhu, assutavā puthujjano atasitāye ṭhāne tāsaṁ āpajjati. „Tako, monaše, neupućen običan čovek oseća strepnju tamo gde nema razloga za strepnju.
Tāso heso bhikkhu assutavato puthujjanassa: Strepnju tom neupućenom čoveku stvara misao:
‘no cassaṁ, no ca me siyā, nābhavissa, na me bhavissatī’ti. ’Možda me ne bi bilo i možda mi ništa ne bi pripadalo; neće me biti i ništa mi neće pripadati’.
Sutavā ca kho, bhikkhu, ariyasāvako atasitāye ṭhāne na tāsaṁ āpajjati. Ali upućen plemeniti učenik ne oseća strepnju tamo gde nema razloga za strepnju.
Na heso, bhikkhu, tāso sutavato ariyasāvakassa: Njemu ta misao ne stvara strepnju.
‘no cassaṁ, no ca me siyā, nābhavissa, na me bhavissatī’ti.
Rūpupayaṁ vā, bhikkhu, viññāṇaṁ tiṭṭhamānaṁ tiṭṭheyya, rūpārammaṇaṁ rūpappatiṭṭhaṁ nandūpasecanaṁ vuddhiṁ virūḷhiṁ vepullaṁ āpajjeyya. Monaše, sve dok svest traje, ona prianja uz oblik, podržana oblikom, zasnovana na obliku. I sa svakom kapi slasti dobijene od oblika ona raste, buja, dostiže zrelost.
Vedanupayaṁ vā, bhikkhu … Svest može opstati prianjajući uz osećaj…
saññupayaṁ vā, bhikkhu … uz opažaj…
saṅkhārupayaṁ vā, bhikkhu, viññāṇaṁ tiṭṭhamānaṁ tiṭṭheyya, saṅkhārārammaṇaṁ saṅkhārappatiṭṭhaṁ nandūpasecanaṁ vuddhiṁ virūḷhiṁ vepullaṁ āpajjeyya. Sve dok svest traje, ona prianja uz mentalne obrasce i sa svakom kapi slasti dobijene od mentalnih obrazaca ona raste, buja, dostiže zrelost.
Yo, bhikkhu, evaṁ vadeyya: Monaše, ako bi neko rekao:
‘ahamaññatra rūpā, aññatra vedanāya, aññatra saññāya, aññatra saṅkhārehi viññāṇassa āgatiṁ vā gatiṁ vā cutiṁ vā upapattiṁ vā vuddhiṁ vā virūḷhiṁ vā vepullaṁ vā paññāpessāmī’ti, netaṁ ṭhānaṁ vijjati. ’Objasniću dolazak svesti, njen odlazak, nestanak, ponovno rađanje, njen rast, bujanje ili zrelost nezavisno od materijalnog oblika, nezavisno od osećaja, nezavisno od opažaja, nezavisno od mentalnih obrazaca’ — to je nemoguće.
Rūpadhātuyā ce, bhikkhu, bhikkhuno rāgo pahīno hoti. Rāgassa pahānā vocchijjatārammaṇaṁ patiṭṭhā viññāṇassa na hoti. Ako je monah napustio privlačnost prema elementu materijalnog oblika, sa napuštanjem privlačnosti, predmet biva odsečen i svest gubi uporište.
Vedanādhātuyā ce, bhikkhu, bhikkhuno … Ako je napustio privlačnost prema elementu osećaja…
saññādhātuyā ce, bhikkhu, bhikkhuno … elementu opažaja…
saṅkhāradhātuyā ce, bhikkhu, bhikkhuno … elementu mentalnih obrazaca…
viññāṇadhātuyā ce, bhikkhu, bhikkhuno rāgo pahīno hoti. Rāgassa pahānā vocchijjatārammaṇaṁ patiṭṭhā viññāṇassa na hoti. ako je monah napustio privlačnost prema elementu svesti, sa napuštanjem privlačnosti, predmet biva odsečen i svest gubi uporište.
Tadappatiṭṭhitaṁ viññāṇaṁ avirūḷhaṁ anabhisaṅkhacca vimuttaṁ. Tako neutemeljena svest, koja više ne buja i ne stvara nove obrasce, biva slobodna.
Vimuttattā ṭhitaṁ. Ṭhitattā santusitaṁ. Santusitattā na paritassati. Aparitassaṁ paccattaññeva parinibbāyati. Zbog te oslobođenosti ona je postojana. Zbog postojanosti, ona je spokojna. Zbog spokojstva, ona ne strepi. Pošto ne strepi, on u sebi dostiže potpuno utrnuće.
‘Khīṇā jāti …pe… nāparaṁ itthattāyā’ti pajānāti. On tada razume: ’Ovo je poslednje rođenje, proživljen je svetački život, učinjeno što je trebalo učiniti. Nema više preporađanja u bilo koji oblik bivanja’.”
Evaṁ kho, bhikkhu, jānato evaṁ passato anantarā āsavānaṁ khayo hotī”ti. Na taj način, monaše, u onome ko tako zna i tako vidi dolazi do trenutnog uništenja mentalnih nečistoća.”
Tatiyaṁ.