Other Translations: Deutsch , English
From:
Saṁyutta Nikāya 22.54 Budini govori tematski grupisani 22.54
6. Upayavagga 6. Prijanjanje
Bījasutta Seme
Sāvatthinidānaṁ. Kraj Sāvatthīja.
“Pañcimāni, bhikkhave, bījajātāni. „Monasi, postoji pet vrsta semena.
Katamāni pañca? Kojih pet?
Mūlabījaṁ, khandhabījaṁ, aggabījaṁ, phalubījaṁ, bījabījaññeva pañcamaṁ. Seme koje se dobija iz korena, seme koje se dobija iz stabla, seme koje se dobija iz krtola, seme koje se dobija iz izdanaka i seme koje se dobija iz samog semena.
Imāni cassu, bhikkhave, pañca bījajātāni akhaṇḍāni apūtikāni avātātapahatāni sārādāni sukhasayitāni, pathavī ca nāssa, āpo ca nāssa; Zamislite, monasi, da ovih pet vrsta semena nije oštećeno, nije istrulilo, da ih vetar i sunce nisu isušili, da su plodna i dobro očuvana, ali da nema zemlje i nema vode.
api numāni, bhikkhave, pañca bījajātāni vuddhiṁ virūḷhiṁ vepullaṁ āpajjeyyun”ti? Da li bi tih pet vrsta semena proklijalo, bujalo i raslo?”
“No hetaṁ, bhante”. „Sigurno da ne, poštovani.”
“Imāni cassu, bhikkhave, pañca bījajātāni akhaṇḍāni …pe… sukhasayitāni, pathavī ca assa, āpo ca assa; „A zamislite sada da tih pet vrsta semena nije oštećeno, da nije istrulilo, da ih vetar i sunce nisu isušili, da su plodna i dobro očuvana, i da ima zemlje i ima vode.
api numāni, bhikkhave, pañca bījajātāni vuddhiṁ virūḷhiṁ vepullaṁ āpajjeyyun”ti? Da li bi tih pet vrsta semena proklijalo, bujalo i raslo?”
“Evaṁ, bhante”. „Sigurno da bi, poštovani.”
“Seyyathāpi, bhikkhave, pathavīdhātu, evaṁ catasso viññāṇaṭṭhitiyo daṭṭhabbā. „Monasi, na element zemlje treba gledati kao na četiri staništa svesti.
Seyyathāpi, bhikkhave, āpodhātu, evaṁ nandirāgo daṭṭhabbo. Na vodu treba gledati kao na ushićenje i privlačnost.
Seyyathāpi, bhikkhave, pañca bījajātāni, evaṁ viññāṇaṁ sāhāraṁ daṭṭhabbaṁ. Na pet vrsta semena treba gledati kao na svest zajedno sa onim što je hrani.
Rūpupayaṁ, bhikkhave, viññāṇaṁ tiṭṭhamānaṁ tiṭṭheyya, rūpārammaṇaṁ rūpappatiṭṭhaṁ nandūpasecanaṁ vuddhiṁ virūḷhiṁ vepullaṁ āpajjeyya. Sve dok svest traje, ona prianja za oblik, podržana oblikom, zasnovana na obliku. I sa svakom kapi slasti dobijene od oblika ona raste, buja, dostiže zrelost.
Vedanupayaṁ vā, bhikkhave, viññāṇaṁ tiṭṭhamānaṁ tiṭṭheyya …pe… Sve dok svest traje, ona prianja za osećaj…
saññupayaṁ vā, bhikkhave, viññāṇaṁ tiṭṭhamānaṁ tiṭṭheyya …pe… za opažaj…
saṅkhārupayaṁ vā, bhikkhave, viññāṇaṁ tiṭṭhamānaṁ tiṭṭheyya, saṅkhārārammaṇaṁ saṅkhārappatiṭṭhaṁ nandūpasecanaṁ vuddhiṁ virūḷhiṁ vepullaṁ āpajjeyya. Sve dok svest traje, ona prianja za mentalne obrasce, podržana mentalnim obrascima, zasnovana na mentalnim obrascima. I sa svakom kapi slasti dobijene od mentalnih obrazaca ona raste, buja, dostiže zrelost.
Yo, bhikkhave, evaṁ vadeyya: Monasi, ako bi neko rekao:
‘ahamaññatra rūpā aññatra vedanāya aññatra saññāya aññatra saṅkhārehi viññāṇassa āgatiṁ vā gatiṁ vā cutiṁ vā upapattiṁ vā vuddhiṁ vā virūḷhiṁ vā vepullaṁ vā paññāpessāmī’ti, netaṁ ṭhānaṁ vijjati. ’Objasniću dolazak svesti, njen odlazak, nestanak, ponovno rađanje, njen rast, bujanje ili zrelost nezavisno od materijalnog oblika, nezavisno od osećaja, nezavisno od opažaja, nezavisno od mentalnih obrazaca’ — to je nemoguće.
Rūpadhātuyā ceva, bhikkhave, bhikkhuno rāgo pahīno hoti. Monasi, ako je monah napustio privlačnost prema elementu materijalnog oblika,
Rāgassa pahānā vocchijjatārammaṇaṁ patiṭṭhā viññāṇassa na hoti. sa napuštanjem privlačnosti, predmet biva odsečen i svest gubi uporište.
Vedanādhātuyā ce … Ako je napustio privlačnost prema elementu osećaja…
saññādhātuyā ce … elementu opažaja…
saṅkhāradhātuyā ce … elementu mentalnih obrazaca…
viññāṇadhātuyā ce, bhikkhave, bhikkhuno rāgo pahīno hoti. ako je monah napustio privlačnost prema elementu svesti,
Rāgassa pahānā vocchijjatārammaṇaṁ patiṭṭhā viññāṇassa na hoti. sa napuštanjem privlačnosti, predmet biva odsečen i svest gubi uporište.
Tadappatiṭṭhitaṁ viññāṇaṁ avirūḷhaṁ anabhisaṅkhacca vimuttaṁ. Tako neutemeljena svest, koja više ne buja i ne stvara nove obrasce, biva slobodna.
Vimuttattā ṭhitaṁ. Ṭhitattā santusitaṁ. Santusitattā na paritassati. Aparitassaṁ paccattaññeva parinibbāyati. Zbog te oslobođenosti ona je postojana. Zbog postojanosti, ona je spokojna. Zbog spokojstva, ona ne strepi. Pošto ne strepi, on u sebi dostiže potpuno utrnuće.
‘Khīṇā jāti …pe… nāparaṁ itthattāyā’ti pajānātī”ti. On tada razume: ’Ovo je poslednje rođenje, proživljen je svetački život, učinjeno što je trebalo učiniti. Nema više preporađanja u bilo koji oblik bivanja’.”
Dutiyaṁ.