Other Translations: Deutsch , English
From:
Saṁyutta Nikāya 12.51 Budini govori tematski grupisani 12.51
6. Dukkhavagga 6. Patnja
Parivīmaṁsanasutta Pomno istraživanje
Evaṁ me sutaṁ—Ovako sam čuo.
ekaṁ samayaṁ bhagavā sāvatthiyaṁ viharati jetavane anāthapiṇḍikassa ārāme. Jednom je Blaženi boravio kraj Sāvatthīja, u Đetinom gaju, u manastiru koji je podigao Anāthapiṇḍika.
Tatra kho bhagavā bhikkhū āmantesi: I tu on ovako reče monasima:
“bhikkhavo”ti. „Monasi.”
“Bhadante”ti te bhikkhū bhagavato paccassosuṁ. „Da, poštovani”, odgovoriše oni.
Bhagavā etadavoca: A Blaženi ovako nastavi:
“Kittāvatā nu kho, bhikkhave, bhikkhu parivīmaṁsamāno parivīmaṁseyya sabbaso sammā dukkhakkhayāyā”ti? „Monasi, kako to monah treba da istražuje da bi potpuno i ispravno razumeo uništenje patnje?”
“Bhagavaṁmūlakā no, bhante, dhammā bhagavaṁnettikā bhagavaṁpaṭisaraṇā. Sādhu vata, bhante, bhagavantaṁyeva paṭibhātu etassa bhāsitassa attho. Bhagavato sutvā bhikkhū dhāressantī”ti. „Za nas, poštovani, ovo učenje ima Blaženog kao svoj koren, svog vodiča i svoje utočište. Bilo bi dobro ako bi Blaženi lično izložio značenje svoje tvrdnje. Saslušavši ga od Blaženog monasi će ga zapamtiti.”
“Tena hi, bhikkhave, suṇātha, sādhukaṁ manasi karotha, bhāsissāmī”ti. „Onda poslušajte i dobro zapamtite šta ću vam reći.”
“Evaṁ, bhante”ti kho te bhikkhū bhagavato paccassosuṁ. „Da, poštovani,” odgovoriše oni.
Bhagavā etadavoca: A Blaženi ovako nastavi:
“Idha, bhikkhave, bhikkhu parivīmaṁsamāno parivīmaṁsati: „Dakle, monah kada istražuje, treba da istražuje ovako:
‘yaṁ kho idaṁ anekavidhaṁ nānappakārakaṁ dukkhaṁ loke uppajjati jarāmaraṇaṁ; ’Raznolika je i mnogostruka patnja što nastaje u ovom svetu, a na njenom čelu su starost i smrt.
idaṁ nu kho dukkhaṁ kiṁnidānaṁ kiṁsamudayaṁ kiṁjātikaṁ kiṁpabhavaṁ? A odakle izvire ta patnja, šta joj je uzrok, gde mesto rođenja, kakvo je njeno poreklo?
Kismiṁ sati jarāmaraṇaṁ hoti, kismiṁ asati jarāmaraṇaṁ na hotī’ti? Čega to kada ima, ima i starosti i smrti; čega to kada nema, nema ni starosti i smrti?’
So parivīmaṁsamāno evaṁ pajānāti: Pomno istražujući, on razume ovako:
‘yaṁ kho idaṁ anekavidhaṁ nānappakārakaṁ dukkhaṁ loke uppajjati jarāmaraṇaṁ, idaṁ kho dukkhaṁ jātinidānaṁ jātisamudayaṁ jātijātikaṁ jātippabhavaṁ. ’Raznolika je i mnogostruka patnja što nastaje u ovom svetu, a na njenom čelu su starost i smrt. Ta patnja ima rođenje kao svoj izvor, rođenje kao uzrok, rođenje joj je mesto rođenja, rođenje je njeno poreklo.
Jātiyā sati jarāmaraṇaṁ hoti, jātiyā asati jarāmaraṇaṁ na hotī’ti. Kada ima rođenja, ima i starosti i smrti; kada nema rođenja, nema ni starosti i smrti.’
So jarāmaraṇañca pajānāti, jarāmaraṇasamudayañca pajānāti, jarāmaraṇanirodhañca pajānāti, yā ca jarāmaraṇanirodhasāruppagāminī paṭipadā tañca pajānāti, tathā paṭipanno ca hoti anudhammacārī; On razume starost i smrt, nastanak starosti i smrti, prestanak starosti i smrti i put koji vodi do prestanka starosti i smrti,
ayaṁ vuccati, bhikkhave, bhikkhu sabbaso sammā dukkhakkhayāya paṭipanno jarāmaraṇanirodhāya. I za takvog se monaha kaže da ispravno postupa radi potpunog uništenja patnje, radi prestanka starosti i smrti.
Athāparaṁ parivīmaṁsamāno parivīmaṁsati: Dalje, pomno istražujući, on istražuje ovako:
‘jāti panāyaṁ kiṁnidānā kiṁsamudayā kiṁjātikā kiṁpabhavā, kismiṁ sati jāti hoti, kismiṁ asati jāti na hotī’ti? ’A odakle izvire ovo rođenje, šta mu je uzrok, gde mesto rođenja, kakvo je njegovo poreklo?’
So parivīmaṁsamāno evaṁ pajānāti: Pomno istražujući, on razume ovako:
‘jāti bhavanidānā bhavasamudayā bhavajātikā bhavappabhavā; ’Rođenje imaju bivanje kao svoj izvor, bivanje kao svoje poreklo, iz bivanja je ono rođeno i stvoreno.
bhave sati jāti hoti, bhave asati jāti na hotī’ti. Kada ima bivanja, ima i rođenja; kada nema bivanja, nema ni rođenja.’
So jātiñca pajānāti, jātisamudayañca pajānāti, jātinirodhañca pajānāti, yā ca jātinirodhasāruppagāminī paṭipadā tañca pajānāti, tathā paṭipanno ca hoti anudhammacārī; On razume rođenje, nastanak rođenja, prestanak rođenja i put koji vodi do prestanka rođenja, te tako postupa u skladu s Dhammom;
ayaṁ vuccati, bhikkhave, bhikkhu sabbaso sammā dukkhakkhayāya paṭipanno jātinirodhāya. i za takvog se monaha kaže da ispravno postupa radi potpunog uništenja patnje, radi prestanka rođenja.
Athāparaṁ parivīmaṁsamāno parivīmaṁsati: Dalje, pomno istražujući, on istražuje ovako:
‘bhavo panāyaṁ kiṁnidāno …pe… ’A odakle izvire ovo bivanje…
upādānaṁ panidaṁ kiṁnidānaṁ … Odakle izvire ovo vezivanje…
taṇhā panāyaṁ kiṁnidānā … Odakle izvire ova žudnja…
vedanā … osećaj…
phasso … kontakt…
saḷāyatanaṁ panidaṁ kiṁnidānaṁ … Odakle izviru ovih šest područja čula…
nāmarūpaṁ panidaṁ … mentalno-materijalno…
viññāṇaṁ panidaṁ … svest…
saṅkhārā panime kiṁnidānā kiṁsamudayā kiṁjātikā kiṁpabhavā; A šta je izvor ovim mentalnim obrascima, šta poreklo, kako oni nastaju, kako se stvaraju?
kismiṁ sati saṅkhārā honti, kismiṁ asati saṅkhārā na hontī’ti? Čega to kada ima, ima i mentalnih obrazaca; čega to kada nema, nema ni mentalnih obrazaca?’
So parivīmaṁsamāno evaṁ pajānāti: Pomno istražujući, on razume ovako:
‘saṅkhārā avijjānidānā avijjāsamudayā avijjājātikā avijjāpabhavā; Mentalni obrasci imaju neznanje kao svoj izvor, neznanje kao svoje poreklo, oni su nastali i stvoreni iz neznanja.
avijjāya sati saṅkhārā honti, avijjāya asati saṅkhārā na hontī’ti. Kada ima neznanja, ima i mentalnih obrazaca; kada nema neznanja, nema ni mentalnih obrazaca?’
So saṅkhāre ca pajānāti, saṅkhārasamudayañca pajānāti, saṅkhāranirodhañca pajānāti, yā ca saṅkhāranirodhasāruppagāminī paṭipadā tañca pajānāti, tathā paṭipanno ca hoti anudhammacārī; On razume mentalne obrasce, nastanak mentalnih obrazaca, prestanak mentalnih obrazaca i put koji vodi do prestanka mentalnih obrazaca,
ayaṁ vuccati, bhikkhave, bhikkhu sabbaso sammā dukkhakkhayāya paṭipanno saṅkhāranirodhāya. I za takvog se monaha kaže da ispravno postupa radi potpunog uništenja patnje, radi prestanka mentalnih obrazaca.
Avijjāgato yaṁ, bhikkhave, purisapuggalo puññañce saṅkhāraṁ abhisaṅkharoti, puññūpagaṁ hoti viññāṇaṁ. Monasi, ako osoba obuzeta neznanjem stvara mentalni obrazac koji je povoljan, njena svest odlazi ka povoljnom mestu.
Apuññañce saṅkhāraṁ abhisaṅkharoti, apuññūpagaṁ hoti viññāṇaṁ. Ako stvara mentalni obrazac koji je nepovoljan, njena svest odlazi ka nepovoljno mesto.
Āneñjañce saṅkhāraṁ abhisaṅkharoti āneñjūpagaṁ hoti viññāṇaṁ. Ako stvara mentalni obrazac koji je nepomeriv, njena svest odlazi ka nepomerivom.
Yato kho, bhikkhave, bhikkhuno avijjā pahīnā hoti vijjā uppannā, so avijjāvirāgā vijjuppādā neva puññābhisaṅkhāraṁ abhisaṅkharoti na apuññābhisaṅkhāraṁ abhisaṅkharoti na āneñjābhisaṅkhāraṁ abhisaṅkharoti. Ali kada je monah napustio neznanje i u njemu se javilo znanje, on, sa hlađenjem strasti prema neznanju i javljanjem znanja, ne stvara povoljni mentalni obrazac, ne stvara nepovoljni mentalni obrazac, ne stvara nepomerivi mentalni obrazac.
Anabhisaṅkharonto anabhisañcetayanto na kiñci loke upādiyati; Pošto ne stvara mentalne obrasce, niti nameru, on se ne vezuje ni za šta u svetu.
anupādiyaṁ na paritassati, aparitassaṁ paccattaññeva parinibbāyati. Pošto se ne vezuje, nije uznemiren. Kada nije uznemiren, on stiže do nibbāne.
‘Khīṇā jāti, vusitaṁ brahmacariyaṁ, kataṁ karaṇīyaṁ, nāparaṁ itthattāyā’ti pajānāti. On tada razume: ’Ovo je poslednje rođenje, proživljen je svetački život, učinjeno što je trebalo učiniti. Nema više bilo kojeg oblika bivanja’.”
So sukhañce vedanaṁ vedayati, sā aniccāti pajānāti, anajjhositāti pajānāti, anabhinanditāti pajānāti. Ako oseti prijatan osećaj, on razume: ’To je prolazno’, razume: ’Za to se ne treba vezivati’, razume: ’U tome ne treba uživati’.
Dukkhañce vedanaṁ vedayati, sā aniccāti pajānāti, anajjhositāti pajānāti, anabhinanditāti pajānāti. Ako oseti bolan osećaj, on razume: ’To je prolazno’, razume: ’Za to se ne treba vezivati’, razume: ’U tome ne treba uživati’.
Adukkhamasukhañce vedanaṁ vedayati, sā aniccāti pajānāti, anajjhositāti pajānāti, anabhinanditāti pajānāti. Ako oseti ni bolan ni prijatan osećaj, on razume: ’To je prolazno’, razume: ’Za to se ne treba vezivati’, razume: ’U tome ne treba uživati’.
So sukhañce vedanaṁ vedayati, visaṁyutto naṁ vedayati. Ako oseti prijatan osećaj, on ga oseća bez vezivanja.
Dukkhañce vedanaṁ vedayati, visaṁyutto naṁ vedayati. Ako oseti bolan osećaj, on ga oseća bez vezivanja.
Adukkhamasukhañce vedanaṁ vedayati, visaṁyutto naṁ vedayati. Ako oseti ni bolan ni prijatan osećaj, on ga oseća bez vezivanja.
So kāyapariyantikaṁ vedanaṁ vedayamāno kāyapariyantikaṁ vedanaṁ vedayāmīti pajānāti, jīvitapariyantikaṁ vedanaṁ vedayamāno jīvitapariyantikaṁ vedanaṁ vedayāmīti pajānāti. Kada oseća osećaj čiji kraj dolazi sa krajem tela, on razume: ’Osećam osećaj čiji kraj dolazi sa krajem tela’. Kada oseća osećaj čiji kraj dolazi sa krajem života, on razume: ’Osećam osećaj čiji kraj dolazi sa krajem života’.
Kāyassa bhedā uddhaṁ jīvitapariyādānā idheva sabbavedayitāni anabhinanditāni sītībhavissanti, sarīrāni avasissantīti pajānāti. On razume: ’Posle sloma tela, posle smrti, sve što se oseća, a u čemu se ne uživa, ovde će se ohladiti, a samo će ostaci tela preostati.’
Seyyathāpi, bhikkhave, puriso kumbhakārapākā uṇhaṁ kumbhaṁ uddharitvā same bhūmibhāge paṭisisseyya. Baš kao, monasi, kada čovek izvadi vruć ćup iz grnčarske peći i stavi ga na ravno tlo;
Tatra yāyaṁ usmā sā tattheva vūpasameyya, kapallāni avasisseyyuṁ. toplota koja je u njemu tu će se ohladiti i samo će komadi gline preostati.
Evameva kho, bhikkhave, bhikkhu kāyapariyantikaṁ vedanaṁ vedayamāno kāyapariyantikaṁ vedanaṁ vedayāmīti pajānāti, jīvitapariyantikaṁ vedanaṁ vedayamāno jīvitapariyantikaṁ vedanaṁ vedayāmīti pajānāti. Isto tako, kada monah oseća osećaj čiji kraj dolazi sa krajem tela, on razume: ’Osećam osećaj čiji kraj dolazi sa krajem tela’. Kada oseća osećaj čiji kraj dolazi sa krajem života, on razume: ’Osećam osećaj čiji kraj dolazi sa krajem života’.
Kāyassa bhedā uddhaṁ jīvitapariyādānā idheva sabbavedayitāni anabhinanditāni sītībhavissanti, sarīrāni avasissantīti pajānāti. On razume: ’Posle sloma tela, posle smrti, sve što se oseća, a u čemu se ne uživa, ovde će se ohladiti, a samo će ostaci tela preostati.’
Taṁ kiṁ maññatha, bhikkhave, Šta mislite, monasi?
api nu kho khīṇāsavo bhikkhu puññābhisaṅkhāraṁ vā abhisaṅkhareyya apuññābhisaṅkhāraṁ vā abhisaṅkhareyya āneñjābhisaṅkhāraṁ vā abhisaṅkhareyyā”ti? Da li bi monah u kojem su otrovi uništeni stvarao povoljni mentalni obrazac ili nepovoljni mentalni obrazac ili nepomerivi mentalni obrazac?”
“No hetaṁ, bhante”. „Sigurno da ne bi, poštovani.”
“Sabbaso vā pana saṅkhāresu asati, saṅkhāranirodhā api nu kho viññāṇaṁ paññāyethā”ti? „A kada mentalnih obrazaca uopšte ne bi bilo, sa prestankom mentalnih obrazaca, da li bi se svest mogla raspoznati?”
“No hetaṁ, bhante”. „Ne bi, poštovani.”
“Sabbaso vā pana viññāṇe asati, viññāṇanirodhā api nu kho nāmarūpaṁ paññāyethā”ti? „A kada svesti uopšte ne bi bilo, sa prestankom svesti, da li bi se mentalno-materijalno moglo raspoznati?”
“No hetaṁ, bhante”. „Ne bi, poštovani.”
“Sabbaso vā pana nāmarūpe asati, nāmarūpanirodhā api nu kho saḷāyatanaṁ paññāyethā”ti? „A kada mentalno-materijalnog uopšte ne bi bilo…
“No hetaṁ, bhante”.
“Sabbaso vā pana saḷāyatane asati, saḷāyatananirodhā api nu kho phasso paññāyethā”ti? šest područja čula…
“No hetaṁ, bhante”.
“Sabbaso vā pana phasse asati, phassanirodhā api nu kho vedanā paññāyethā”ti? kontakta…
“No hetaṁ, bhante”.
“Sabbaso vā pana vedanāya asati, vedanānirodhā api nu kho taṇhā paññāyethā”ti? osećaja…
“No hetaṁ, bhante”.
“Sabbaso vā pana taṇhāya asati, taṇhānirodhā api nu kho upādānaṁ paññāyethā”ti? žudnje…
“No hetaṁ, bhante”.
“Sabbaso vā pana upādāne asati, upādānanirodhā api nu kho bhavo paññāyethā”ti. vezivanja…
“No hetaṁ, bhante”.
“Sabbaso vā pana bhave asati, bhavanirodhā api nu kho jāti paññāyethā”ti? bivanja…
“No hetaṁ, bhante”.
“Sabbaso vā pana jātiyā asati, jātinirodhā api nu kho jarāmaraṇaṁ paññāyethā”ti? „A kada rođenja uopšte ne bi bilo, sa prestankom rođenja, da li bi se starost i smrt mogli raspoznati?”
“No hetaṁ, bhante”. „Ne bi, poštovani.”
“Sādhu sādhu, bhikkhave, evametaṁ, bhikkhave, netaṁ aññathā. „Dobro je, dobro je, monasi. Tako je to, monasi, a ne drugačije.
Saddahatha me taṁ, bhikkhave, adhimuccatha, nikkaṅkhā ettha hotha nibbicikicchā. Imajte poverenja u mene, budite uvereni, nemajte sumnji i nedoumica.
Esevanto dukkhassā”ti. pravo to je kraj patnje.”
Paṭhamaṁ.