Other Translations: Deutsch , English
From:
Saṁyutta Nikāya 12.35 Budini govori tematski grupisani 12.35
4. Kaḷārakhattiyavagga 4. Kaḷāra Khattiya
Avijjāpaccayasutta Sa neznanjem kao uslovom (1)
Sāvatthiyaṁ viharati. Kraj Sāvatthīja.
“Avijjāpaccayā, bhikkhave, saṅkhārā; „Monasi, sa neznanjem kao uslovom, (nastaju) mentalni obrasci;
saṅkhārapaccayā viññāṇaṁ …pe… sa mentalnim obrascima kao uslovom…
evametassa kevalassa dukkhakkhandhassa samudayo hotī”ti. Tako nastaje čitav ovaj okean patnje.”
Evaṁ vutte, aññataro bhikkhu bhagavantaṁ etadavoca: Kad je ovo bilo izrečeno, neki monah ovako reče Blaženome:
“‘katamaṁ nu kho, bhante, jarāmaraṇaṁ, kassa ca panidaṁ jarāmaraṇan’ti? „Poštovani, koja je to starost i smrt i čija je ta starost i smrt?”
‘No kallo pañho’ti bhagavā avoca, ‘katamaṁ jarāmaraṇaṁ, kassa ca panidaṁ jarāmaraṇan’ti iti vā, bhikkhu, yo vadeyya, ‘aññaṁ jarāmaraṇaṁ aññassa ca panidaṁ jarāmaraṇan’ti, iti vā, bhikkhu, yo vadeyya, ubhayametaṁ ekatthaṁ byañjanameva nānaṁ. „To nije ispravno pitanje”, reče Blaženi. „Monaše, ako bi neko rekao: ’Koja je to starost i smrt i čija je ta starost i smrt?’ ili ako bi rekao: ’Starost i smrt su jedno, a onaj kome pripadaju starost i smrt je drugo’, oba ta iskaza imaju isto značenje, samo su reči drugačije.
Taṁ jīvaṁ taṁ sarīranti vā, bhikkhu, diṭṭhiyā sati brahmacariyavāso na hoti. Monaše, ako postoji gledište: ’Duša i telo su isto’, tada nema svetačkog života.
Aññaṁ jīvaṁ aññaṁ sarīranti vā, bhikkhu, diṭṭhiyā sati brahmacariyavāso na hoti. Ako postoji gledište: ’Duša je jedno, a telo drugo’, tada nema svetačkog života.
Ete te, bhikkhu, ubho ante anupagamma majjhena tathāgato dhammaṁ deseti: Ne priklanjajući se nijednoj od tih krajnosti, Tathāgata podučava Dhammu koja je u sredini:
‘jātipaccayā jarāmaraṇan’”ti. ’Sa rođenjem kao uslovom, starost i smrt nastaju’.”
“Katamā nu kho, bhante, jāti, kassa ca panāyaṁ jātī”ti? „Poštovani, koje je to rođenje i čije je to rođenje?”
“No kallo pañho”ti bhagavā avoca, “‘katamā jāti, kassa ca panāyaṁ jātī’ti iti vā, bhikkhu, yo vadeyya, ‘aññā jāti aññassa ca panāyaṁ jātī’ti iti vā, bhikkhu, yo vadeyya, ubhayametaṁ ekatthaṁ byañjanameva nānaṁ. „To nije ispravno pitanje”, reče Blaženi. „Monaše, ako bi neko rekao: ’Koje je to rođenje i čije je to rođenje?’ ili ako bi rekao: ’Rođenje je jedno, a onaj kome pripada rođenje je drugo’, oba ta iskaza imaju isto značenje, samo su reči drugačije.
Taṁ jīvaṁ taṁ sarīranti vā, bhikkhu, diṭṭhiyā sati brahmacariyavāso na hoti. Monaše, ako postoji gledište: ’Duša i telo su isto’, tada nema svetačkog života.
Aññaṁ jīvaṁ aññaṁ sarīranti vā, bhikkhu, diṭṭhiyā sati brahmacariyavāso na hoti. Ako postoji gledište: ’Duša je jedno, a telo drugo’, tada nema svetačkog života.
Ete te, bhikkhu, ubho ante anupagamma majjhena tathāgato dhammaṁ deseti: Ne priklanjajući se nijednoj od tih krajnosti, Tathāgata podučava Dhammu koja je u sredini:
‘bhavapaccayā jātī’”ti. ’Sa bivanjem kao uslovom, rođenje nastaje’.
“Katamo nu kho, bhante, bhavo, kassa ca panāyaṁ bhavo”ti? „Poštovani, koje je to bivanje i čije je to bivanje?”
“No kallo pañho”ti bhagavā avoca, “‘katamo bhavo, kassa ca panāyaṁ bhavo’ti iti vā, bhikkhu, yo vadeyya, ‘añño bhavo aññassa ca panāyaṁ bhavo’ti iti vā, bhikkhu, yo vadeyya, ubhayametaṁ ekatthaṁ byañjanameva nānaṁ. „To nije ispravno pitanje”, reče Blaženi. „Monaše, ako bi neko rekao: ’Koje je to bivanje i čije je to bivanje?’ ili ako bi rekao: ’Bivanje je jedno, a onaj kome pripada bivanje je drugo’, oba ta iskaza imaju isto značenje, samo su reči drugačije.
Taṁ jīvaṁ taṁ sarīranti vā, bhikkhu, diṭṭhiyā sati brahmacariyavāso na hoti; Monaše, ako postoji gledište: ’Duša i telo su isto’, tada nema svetačkog života.
aññaṁ jīvaṁ aññaṁ sarīranti vā, bhikkhu, diṭṭhiyā sati brahmacariyavāso na hoti. Ako postoji gledište: ’Duša je jedno, a telo drugo’, tada nema svetačkog života.
Ete te, bhikkhu, ubho ante anupagamma majjhena tathāgato dhammaṁ deseti: Ne priklanjajući se nijednoj od tih krajnosti, Tathāgata podučava Dhammu koja je u sredini:
‘upādānapaccayā bhavo’ti …pe… ’Sa vezivanjem kao uslovom, bivanje nastaje’.
‘taṇhāpaccayā upādānanti … ’Sa žudnjom kao uslovom, vezivanje nastaje…
vedanāpaccayā taṇhāti … Sa osećajem kao uslovom, žudnja nastaje…
phassapaccayā vedanāti … Sa kontaktom kao uslovom, osećaj nastaje…
saḷāyatanapaccayā phassoti … Sa šest područja čula kao uslovom, kontakt nastaje…
nāmarūpapaccayā saḷāyatananti … Sa mentalnim-materijalnim kao uslovom, šest područja čula nastaju…
viññāṇapaccayā nāmarūpanti … Sa svešću kao uslovom, mentalno-materijalno nastaje…
saṅkhārapaccayā viññāṇan’”ti. Sa mentalnim obrascima kao uslovom, svest nastaje.”
“Katame nu kho, bhante, saṅkhārā, kassa ca panime saṅkhārā”ti? „Poštovani, koji su to mentalni obrasci i čiji su to mentalni obrasci?”
“No kallo pañho”ti bhagavā avoca, “‘katame saṅkhārā kassa ca panime saṅkhārā’ti iti vā, bhikkhu, yo vadeyya, ‘aññe saṅkhārā aññassa ca panime saṅkhārā’ti iti vā, bhikkhu, yo vadeyya, ubhayametaṁ ekatthaṁ byañjanameva nānaṁ. „To nije ispravno pitanje”, reče Blaženi. „Monaše, ako bi neko rekao: ’Koji su to mentalni obrasci i čiji su to mentalni obrasci?’ ili ako bi rekao: ’Mentalni obrasci je jedno, a onaj kome pripadaju mentalni obrasci je drugo’, oba ta iskaza imaju isto značenje, samo su reči drugačije.
Taṁ jīvaṁ taṁ sarīranti vā, bhikkhu, diṭṭhiyā sati brahmacariyavāso na hoti; Monaše, ako postoji gledište: ’Duša i telo su isto’, tada nema svetačkog života.
aññaṁ jīvaṁ aññaṁ sarīranti vā, bhikkhu, diṭṭhiyā sati brahmacariyavāso na hoti. Ako postoji gledište: ’Duša je jedno, a telo drugo’, tada nema svetačkog života.
Ete te, bhikkhu, ubho ante anupagamma majjhena tathāgato dhammaṁ deseti: Ne priklanjajući se nijednoj od tih krajnosti, Tathāgata podučava Dhammu koja je u sredini:
‘avijjāpaccayā saṅkhārā’”ti. ’Sa neznanjem kao uslovom, mentalni obrasci nastaju’.”
“Avijjāya tveva, bhikkhu, asesavirāganirodhā yānissa tāni visūkāyikāni visevitāni vipphanditāni kānici kānici. Ali, monaše, potpunim iščezavanjem i prestankom upravo tog neznanja, sve te akrobacije, zamagljivanja i vrdanja –
‘Katamaṁ jarāmaraṇaṁ, kassa ca panidaṁ jarāmaraṇaṁ’ iti vā, ‘aññaṁ jarāmaraṇaṁ, aññassa ca panidaṁ jarāmaraṇaṁ’ iti vā, ‘taṁ jīvaṁ taṁ sarīraṁ’ iti vā, ‘aññaṁ jīvaṁ aññaṁ sarīraṁ’ iti vā. ’Koja je to starost i smrt, i čija je ta starost i smrt?’, ili ’Starost i smrt su jedno, a onaj kome pripadaju starost i smrt je drugo’, ili ’Duša i telo su isto’, ili ’Duša je jedno, a telo drugo’ –
Sabbānissa tāni pahīnāni bhavanti ucchinnamūlāni tālāvatthukatāni anabhāvaṅkatāni āyatiṁ anuppādadhammāni. sve to biva napušteno, sasečeno u korenu, načinjeno poput palminog panja, uklonjeno, tako da se u budućnosti više ne može javiti.
Avijjāya tveva, bhikkhu, asesavirāganirodhā yānissa tāni visūkāyikāni visevitāni vipphanditāni kānici kānici. Ali, monaše, potpunim iščezavanjem i prestankom upravo tog neznanja, sve te akrobacije, zamagljivanja i vrdanja –
‘Katamā jāti, kassa ca panāyaṁ jāti’ iti vā, ‘aññā jāti, aññassa ca panāyaṁ jāti’ iti vā, ‘taṁ jīvaṁ taṁ sarīraṁ’ iti vā, ‘aññaṁ jīvaṁ aññaṁ sarīraṁ’ iti vā. ’Koje je to rođenje i čije je to rođenje?’…
Sabbānissa tāni pahīnāni bhavanti ucchinnamūlāni tālāvatthukatāni anabhāvaṅkatāni āyatiṁ anuppādadhammāni.
Avijjāya tveva, bhikkhu, asesavirāganirodhā yānissa tāni visūkāyikāni visevitāni vipphanditāni kānici kānici.
Katamo bhavo …pe…
katamaṁ upādānaṁ …
katamā taṇhā …
katamā vedanā …
katamo phasso …
katamaṁ saḷāyatanaṁ …
katamaṁ nāmarūpaṁ …
katamaṁ viññāṇaṁ …pe….
Avijjāya tveva, bhikkhu, asesavirāganirodhā yānissa tāni visūkāyikāni visevitāni vipphanditāni kānici kānici.
‘Katame saṅkhārā, kassa ca panime saṅkhārā’ iti vā, ‘aññe saṅkhārā, aññassa ca panime saṅkhārā’ iti vā, ‘taṁ jīvaṁ taṁ sarīraṁ’ iti vā, ‘aññaṁ jīvaṁ, aññaṁ sarīraṁ’ iti vā. ’Koji su to mentalni obrasci i čiji su to mentalni obrasci?’ ili ako bi rekao: ’Mentalni obrasci je jedno, a onaj kome pripadaju mentalni obrasci je drugo’ ili ’Duša i telo su isto’, ili ’Duša je jedno, a telo drugo’ –
Sabbānissa tāni pahīnāni bhavanti ucchinnamūlāni tālāvatthukatāni anabhāvaṅkatāni āyatiṁ anuppādadhammānī”ti. sve to biva napušteno, sasečeno u korenu, načinjeno poput palminog panja, uklonjeno, tako da se u budućnosti više ne može javiti.”
Pañcamaṁ.