Other Translations: Deutsch , English , Español , ру́сский язы́к
From:
Saṁyutta Nikāya 3.25 Budini govori tematski grupisani 3.25
3. Tatiyavagga 3. Treće poglavlje
Pabbatūpamasutta Poređenje sa planinom
Sāvatthinidānaṁ. Kraj Sāvatthīja.
Ekamantaṁ nisinnaṁ kho rājānaṁ pasenadiṁ kosalaṁ bhagavā etadavoca: Pasenadi, kralj Kosale, sedeo je sa strane. a Blaženi mu ovako reče:
“handa kuto nu tvaṁ, mahārāja, āgacchasi divā divassā”ti? „E pa, veliki kralju, otkuda ti usred dana?”
“Yāni tāni, bhante, raññaṁ khattiyānaṁ muddhāvasittānaṁ issariyamadamattānaṁ kāmagedhapariyuṭṭhitānaṁ janapadatthāvariyappattānaṁ mahantaṁ pathavimaṇḍalaṁ abhivijiya ajjhāvasantānaṁ rājakaraṇīyāni bhavanti, tesu khvāhaṁ, etarahi ussukkamāpanno”ti. „Malopre sam, gospodine, bio upleten u neke stvari tipične za miropomazane plemenite ratnike-kraljeve, zatrovane otrovom vlasti, opsednute pohlepom za čulnim zadovoljstvima, koji su postigli stabilnu kontrolu nad svojom zemljom i vladaju osvojivši ogromne teritorije.”
“Taṁ kiṁ maññasi, mahārāja, „Šta misliš, veliki kralju?
idha te puriso āgaccheyya puratthimāya disāya saddhāyiko paccayiko. Zamisli da ti čovek, poverljiv i pouzdan, dođe sa istoka
So taṁ upasaṅkamitvā evaṁ vadeyya: i pristigavši kaže:
‘yagghe, mahārāja, jāneyyāsi, ahaṁ āgacchāmi puratthimāya disāya. ’Veliki kralju, trebalo bi da znate da stižem sa istoka.
Tatthaddasaṁ mahantaṁ pabbataṁ abbhasamaṁ, sabbe pāṇe nippothento āgacchati. Tamo sam video golemu planinu, seže do oblaka, valja se ovamo i usput mrvi sva živa bića (na svom putu).
Yaṁ te, mahārāja, karaṇīyaṁ, taṁ karohī’ti. Učinite ono što mislite da treba učiniti.’
Atha dutiyo puriso āgaccheyya pacchimāya disāya …pe… Tada drugi čovek dođe sa zapada…
atha tatiyo puriso āgaccheyya uttarāya disāya … Tada treći čovek dođe sa severa…
atha catuttho puriso āgaccheyya dakkhiṇāya disāya saddhāyiko paccayiko. Tada četvrti čovek, poverljiv i pouzdan, dođe sa juga
So taṁ upasaṅkamitvā evaṁ vadeyya: i pristigavši kaže:
‘yagghe, mahārāja, jāneyyāsi, ahaṁ āgacchāmi dakkhiṇāya disāya. ’Veliki kralju, trebalo bi da znate da stižem sa juga.
Tatthaddasaṁ mahantaṁ pabbataṁ abbhasamaṁ sabbe pāṇe nippothento āgacchati. Tamo sam video golemu planinu, seže do oblaka, valja se ovamo i usput mrvi sva živa bića (na svom putu).
Yaṁ te, mahārāja, karaṇīyaṁ taṁ karohī’ti. Učinite ono što mislite da treba učiniti.’
Evarūpe te, mahārāja, mahati mahabbhaye samuppanne dāruṇe manussakkhaye dullabhe manussatte kimassa karaṇīyan”ti? Ako, veliki kralju, iskrsne tako velika opasnost, tako užasno razaranje ljudskih života i ljudsko stanje je tako teško održati, šta u takvoj situaciji treba učiniti?”
“Evarūpe me, bhante, mahati mahabbhaye samuppanne dāruṇe manussakkhaye dullabhe manussatte kimassa karaṇīyaṁ aññatra dhammacariyāya aññatra samacariyāya aññatra kusalakiriyāya aññatra puññakiriyāyā”ti? „Ako, poštovani, iskrsne tako velika opasnost, tako užasno razaranje ljudskih života i ljudsko stanje je tako teško održati, šta bi drugo trebalo raditi nego živeti u skladu sa Dhammom, ispravno se ponašati, činiti poželjna, dobra dela?”
“Ārocemi kho te, mahārāja, paṭivedemi kho te, mahārāja, adhivattati kho taṁ, mahārāja, jarāmaraṇaṁ. „E onda te ja obaveštavam, veliki kralju: starost i smrt se valjaju pravo na tebe.
Adhivattamāne ce te, mahārāja, jarāmaraṇe kimassa karaṇīyan”ti? A kada starost i smrt idu pravo prema tebi, veliki kralju, šta onda treba učiniti?”
“Adhivattamāne ca me, bhante, jarāmaraṇe kimassa karaṇīyaṁ aññatra dhammacariyāya samacariyāya kusalakiriyāya puññakiriyāya? „Ako starost i smrt idu pravo prema meni, poštovani, šta bi drugo trebalo raditi nego živeti u skladu sa Dhammom, ispravno se ponašati, činiti poželjna, dobra dela?
Yāni tāni, bhante, raññaṁ khattiyānaṁ muddhāvasittānaṁ issariyamadamattānaṁ kāmagedhapariyuṭṭhitānaṁ janapadatthāvariyappattānaṁ mahantaṁ pathavimaṇḍalaṁ abhivijiya ajjhāvasantānaṁ hatthiyuddhāni bhavanti; Ima slučajeva, poštovani, kada miropomazani plemeniti ratnici-kraljevi, zatrovani otrovom vlasti, opsednuti pohlepom za čulnim zadovoljstvima, koji su postigli stabilnu kontrolu nad svojom zemljom i vladaju osvojivši ogromne teritorije, učestvuju u borbama na slonovima;
tesampi, bhante, hatthiyuddhānaṁ natthi gati natthi visayo adhivattamāne jarāmaraṇe. ali nema koristi od tih borbi na slonovima, nema svrhe, kada starost i smrt idu pravo na tebe.
Yānipi tāni, bhante, raññaṁ khattiyānaṁ muddhāvasittānaṁ …pe…
ajjhāvasantānaṁ assayuddhāni bhavanti …pe… Učestuju u borbama na konjima…
rathayuddhāni bhavanti …pe… borbama na borbenim kočijama…
pattiyuddhāni bhavanti; borbama pešadije…
tesampi, bhante, pattiyuddhānaṁ natthi gati natthi visayo adhivattamāne jarāmaraṇe. ali nema koristi od tih borbi pešadije, nema svrhe, kada starost i smrt idu pravo na tebe.
Santi kho pana, bhante, imasmiṁ rājakule mantino mahāmattā, ye pahonti āgate paccatthike mantehi bhedayituṁ. Na ovom kraljevskom dvoru ima savetnika koji su, kada neprijatelji na nas krenu, u stanju da ga nadmudre i zavade;
Tesampi, bhante, mantayuddhānaṁ natthi gati natthi visayo adhivattamāne jarāmaraṇe. ali nema koristi od tih borbi nadmudrivanja, nema svrhe, kada starost i smrt idu pravo na tebe.
Saṁvijjati kho pana, bhante, imasmiṁ rājakule pahūtaṁ hiraññasuvaṇṇaṁ bhūmigatañceva vehāsaṭṭhañca, yena mayaṁ pahoma āgate paccatthike dhanena upalāpetuṁ. Na ovom kraljevskom dvoru toliko je zlata i srebra u trezoru, da smo sa takvim bogatstvom u stanju da potkupimo neprijatelje kada na nas krenu,
Tesampi, bhante, dhanayuddhānaṁ natthi gati natthi visayo adhivattamāne jarāmaraṇe. ali nema koristi od tih borbi bogatstvom, nema svrhe, kada starost i smrt idu pravo na tebe.
Adhivattamāne ca me, bhante, jarāmaraṇe kimassa karaṇīyaṁ aññatra dhammacariyāya samacariyāya kusalakiriyāya puññakiriyāyā”ti? Kada starost i smrt idu pravo na mene, poštovani, šta bi drugo trebalo raditi nego živeti u skladu sa Dhammom, ispravno se ponašati, činiti poželjna, dobra dela?”
“Evametaṁ, mahārāja, evametaṁ, mahārāja. „Tako je, veliki kralju! Tako je!”
Adhivattamāne jarāmaraṇe kimassa karaṇīyaṁ aññatra dhammacariyāya samacariyāya kusalakiriyāya puññakiriyāyā”ti? „Ako starost i smrt idu pravo prema tebi, poštovani, šta bi drugo trebalo raditi nego živeti u skladu sa Dhammom, ispravno se ponašati, činiti poželjna, dobra dela?”
Idamavoca bhagavā …pe… Tako reče Blaženi…
satthā:
“Yathāpi selā vipulā, „Poput ogromnih stena,
nabhaṁ āhacca pabbatā; planina što paraju nebo,
Samantānupariyāyeyyuṁ, i primiču se sa svih strana,
nippothento catuddisā. lomeći sve pred sobom,
Evaṁ jarā ca maccu ca, isto tako starost i smrt
adhivattanti pāṇine; stižu slamajući živa bića:
Khattiye brāhmaṇe vesse, plemenite ratnike, sveštenike, trgovce,
sudde caṇḍālapukkuse; radnike, parije i smetlare.
Na kiñci parivajjeti, Zaista nikoga ne poštede,
sabbamevābhimaddati. već ih sve do jednoga pregaze.
Na tattha hatthīnaṁ bhūmi, Tu ne pomažu čete na slonovima,
na rathānaṁ na pattiyā; ni vozari, ni konjica,
Na cāpi mantayuddhena, ne pomaže ni bitka nadmudrivanja,
sakkā jetuṁ dhanena vā. niti bogatstvo spašva.
Tasmā hi paṇḍito poso, Zato, čovek koji je mudar
sampassaṁ atthamattano; i stara se o sopstvenoj dobrobiti,
Buddhe dhamme ca saṅghe ca, nepokolebljiv, stiče poverenje
dhīro saddhaṁ nivesaye. u Budu, Dhammu i Sanghu.
Yo dhammaṁ cari kāyena, Onaj ko praktikuje Dhammu
vācāya uda cetasā; govorom ili umom:
Idheva naṁ pasaṁsanti, dobija pohvale ovde na zemlji,
pecca sagge pamodatī”ti. a posle smrti raduje se na nebu.”
Tatiyo vaggo.
Tassuddānaṁ
Puggalo ayyikā loko,
issattaṁ pabbatūpamā;
Desitaṁ buddhaseṭṭhena,
imaṁ kosalapañcakanti.
Kosalasaṁyuttaṁ samattaṁ.