Other Translations: Deutsch , English , Italiano , ру́сский язы́к
From:
Majjhima Nikāya 59 Budini govori srednje dužine 59
Bahuvedanīyasutta Mnogo vrsta osećaja
Evaṁ me sutaṁ—Ovako sam čuo.
ekaṁ samayaṁ bhagavā sāvatthiyaṁ viharati jetavane anāthapiṇḍikassa ārāme. Jednom je Blaženi boravio kraj Sāvatthīja, u Đetinom gaju, u manastiru koji je podigao Anāthapiṇḍika.
Atha kho pañcakaṅgo thapati yenāyasmā udāyī tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā āyasmantaṁ udāyiṁ abhivādetvā ekamantaṁ nisīdi. Ekamantaṁ nisinno kho pañcakaṅgo thapati āyasmantaṁ udāyiṁ etadavoca: Tada stolar Pañćakanga dođe do poštovanog Udāyina, pokloni mu se, sede sa strane i upita ga:
“kati nu kho, bhante udāyi, vedanā vuttā bhagavatā”ti? „Poštovani gospodine, koliko vrsta osećaja Blaženi tvrdi da postoje?”
“Tisso kho, thapati, vedanā vuttā bhagavatā. „Kućedomaćine, Blaženi tvrdi da postoje tri vrste osećaja:
Sukhā vedanā, dukkhā vedanā, adukkhamasukhā vedanā—prijatan osećaj, bolan osećaj i ni bolan ni prijatan osećaj.
imā kho, thapati, tisso vedanā vuttā bhagavatā”ti. Za te tri vrste osećaja Blaženi tvrdi da postoje.”
Evaṁ vutte, pañcakaṅgo thapati āyasmantaṁ udāyiṁ etadavoca:
“na kho, bhante udāyi, tisso vedanā vuttā bhagavatā; „Poštovani Udāyine, ne tvrdi Blaženi da postoje tri vrste osećaja;
dve vedanā vuttā bhagavatā—Blaženi tvrdi da postoje dve vrste osećaja:
sukhā vedanā, dukkhā vedanā. prijatan osećaj i bolan osećaj.
Yāyaṁ, bhante, adukkhamasukhā vedanā santasmiṁ esā paṇīte sukhe vuttā bhagavatā”ti. A za ni bolan ni prijatan osećaj Blaženi je rekao da je mirna i uzvišena vrsta sreće.”
Dutiyampi kho āyasmā udāyī pañcakaṅgaṁ thapatiṁ etadavoca: Po drugi i treći put poštovani Udāyin potvrdi svoje gledište,
“na kho, gahapati, dve vedanā vuttā bhagavatā;
tisso vedanā vuttā bhagavatā.
Sukhā vedanā, dukkhā vedanā, adukkhamasukhā vedanā—
imā kho, thapati, tisso vedanā vuttā bhagavatā”ti.
Dutiyampi kho pañcakaṅgo thapati āyasmantaṁ udāyiṁ etadavoca: po drugi i treći put stolar Pañćakanga potvrdi svoje.
“na kho, bhante udāyi, tisso vedanā vuttā bhagavatā;
dve vedanā vuttā bhagavatā—
sukhā vedanā, dukkhā vedanā.
Yāyaṁ, bhante, adukkhamasukhā vedanā santasmiṁ esā paṇīte sukhe vuttā bhagavatā”ti.
Tatiyampi kho āyasmā udāyī pañcakaṅgaṁ thapatiṁ etadavoca:
“na kho, thapati, dve vedanā vuttā bhagavatā;
tisso vedanā vuttā bhagavatā.
Sukhā vedanā, dukkhā vedanā, adukkhamasukhā vedanā—
imā kho, thapati, tisso vedanā vuttā bhagavatā”ti.
Tatiyampi kho pañcakaṅgo thapati āyasmantaṁ udāyiṁ etadavoca:
“na kho, bhante udāyi, tisso vedanā vuttā bhagavatā,
dve vedanā vuttā bhagavatā—
sukhā vedanā, dukkhā vedanā.
Yāyaṁ, bhante, adukkhamasukhā vedanā santasmiṁ esā paṇīte sukhe vuttā bhagavatā”ti.
Neva kho sakkhi āyasmā udāyī pañcakaṅgaṁ thapatiṁ saññāpetuṁ, na panāsakkhi pañcakaṅgo thapati āyasmantaṁ udāyiṁ saññāpetuṁ. Tako ni poštovani Udāyin nije mogao da ubedi stolara Pañćakangu, a ni stolar Pañćakanga nije mogao da ubedi poštovanog Udāyina.
Assosi kho āyasmā ānando āyasmato udāyissa pañcakaṅgena thapatinā saddhiṁ imaṁ kathāsallāpaṁ. Ovaj razgovor čuo je poštovani Ānanda.
Atha kho āyasmā ānando yena bhagavā tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā bhagavantaṁ abhivādetvā ekamantaṁ nisīdi. Onda ode do Blaženog, i, pokloni se, sede sa strane
Ekamantaṁ nisinno kho āyasmā ānando yāvatako ahosi āyasmato udāyissa pañcakaṅgena thapatinā saddhiṁ kathāsallāpo taṁ sabbaṁ bhagavato ārocesi. te prepriča razgovor između poštovanog Udāyina i stolara Pañćakange.
Evaṁ vutte, bhagavā āyasmantaṁ ānandaṁ etadavoca: Kad je završio, Blaženi reče poštovanom Ānandi:
“santaññeva kho, ānanda, pariyāyaṁ pañcakaṅgo thapati udāyissa nābbhanumodi, santaññeva ca pana pariyāyaṁ udāyī pañcakaṅgassa thapatissa nābbhanumodi. „Ānanda, to je zapravo bilo istinito izlaganje poštovanog Udāyina koje nije prihvatio stolar Pañćakanga, kao što je istinito i izlaganje stolara Pañćakange koje nije prihvatio poštovani Udāyin.
Dvepānanda, vedanā vuttā mayā pariyāyena, tissopi vedanā vuttā mayā pariyāyena, pañcapi vedanā vuttā mayā pariyāyena, chapi vedanā vuttā mayā pariyāyena, aṭṭhārasapi vedanā vuttā mayā pariyāyena, chattiṁsapi vedanā vuttā mayā pariyāyena, aṭṭhasatampi vedanā vuttā mayā pariyāyena. U jednom izlaganju rekao sam da postoje dve vrste osećaja; u drugom sam rekao da postoje tri vrste osećaja; u sasvim drugom rekao sam da postoji pet vrsta osećaja; u sasvim drugom izlaganju rekao sam da postoji šest vrsta osećaja; u sasvim drugom izlaganju rekao sam da postoji osamnaest vrsta osećaja; u sasvim drugom izlaganju rekao sam da postoji trideset šest vrsta osećaja; a u sasvim drugom izlaganju rekao sam da postoji sto osam vrsta osećaja.
Evaṁ pariyāyadesito kho, ānanda, mayā dhammo. Tako sam prikazao Dhammu u (različitim) izlaganjima.
Evaṁ pariyāyadesite kho, ānanda, mayā dhamme ye aññamaññassa subhāsitaṁ sulapitaṁ na samanujānissanti na samanumaññissanti na samanumodissanti tesametaṁ pāṭikaṅkhaṁ—bhaṇḍanajātā kalahajātā vivādāpannā aññamaññaṁ mukhasattīhi vitudantā viharissanti. I pošto sam na taj način prikazao Dhammu u (različitim) izlaganjima, može se od onih koji se ne slože, saglase i prihvate ono što su drugi dobro izrekli i dobro objasnili, očekivati da se prepiru, nadmudruju i svađaju, ubadajući jedni druge rečima kao bodežima.
Evaṁ pariyāyadesito kho, ānanda, mayā dhammo. Tako sam prikazao Dhammu u (različitim) izlaganjima.
Evaṁ pariyāyadesite kho, ānanda, mayā dhamme ye aññamaññassa subhāsitaṁ sulapitaṁ samanujānissanti samanumaññissanti samanumodissanti tesametaṁ pāṭikaṅkhaṁ—samaggā sammodamānā avivadamānā khīrodakībhūtā aññamaññaṁ piyacakkhūhi sampassantā viharissanti. Ali se od onih koji se slože, saglase i prihvate ono što su drugi dobro izrekli i dobro objasnili, može očekivati da će živeti u slozi, uzajamnom poštovanju, bez razmirica, mešati se lako poput mleka i vode, gledati jedni na druge očima ljubavi.
Pañca kho ime, ānanda, kāmaguṇā. „Ānanda, postoji pet struna zadovoljstva čula.
Katame pañca? Kojih pet?
Cakkhuviññeyyā rūpā iṭṭhā kantā manāpā piyarūpā kāmūpasaṁhitā rajanīyā, Oblici dostupni oku, za kojima se žudi, poželjni, primamljivi, dopadljivi, povezani sa željom za zadovoljstvima čula i podsticajni za strast.
sotaviññeyyā saddā …pe… Zvuci dostupni uhu…
ghānaviññeyyā gandhā …pe… Mirisi dostupni nosu…
jivhāviññeyyā rasā …pe… Ukusi dostupni jeziku…
kāyaviññeyyā phoṭṭhabbā iṭṭhā kantā manāpā piyarūpā kāmūpasaṁhitā rajanīyā—Dodiri dostupni telu, za kojima se žudi, poželjni, primamljivi, dopadljivi, povezani sa željom za zadovoljstvima čula i podsticajni za strast.
ime kho, ānanda, pañca kāmaguṇā. To je pet struna zadovoljstava čula.
Yaṁ kho, ānanda, ime pañca kāmaguṇe paṭicca uppajjati sukhaṁ somanassaṁ idaṁ vuccati kāmasukhaṁ. A prijatnost i radost koji nastanu na osnovu tih pet struna zadovoljstva čula jesu zadovoljstvo čula.
Yo kho, ānanda, evaṁ vadeyya: ‘etaparamaṁ sattā sukhaṁ somanassaṁ paṭisaṁvedentī’ti, idamassa nānujānāmi. Ako bi neko rekao: „To je najveće zadovoljstvo i radost koju doživljavaju bića”, ne bih se sa njim saglasio.
Taṁ kissa hetu? A zašto?
Atthānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca. Zato što postoji druga vrsta zadovoljstva, uzvišenija i tananija od tog zadovoljstva.
Katamañcānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca? Koja je to druga vrsta zadovoljstva?
Idhānanda, bhikkhu vivicceva kāmehi vivicca akusalehi dhammehi …pe… paṭhamaṁ jhānaṁ upasampajja viharati. Tako, Ānanda, sasvim obuzdanih čula, bez mentalnih nečistoća, monah ulazi i ostaje na prvom stupnju zadubljenja, koji je praćen usmerenom mišlju i istraživanjem, uz ushićenje i zadovoljstvo rođeno iz osame.
Idaṁ kho, ānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca. To je druga vrsta zadovoljstva, uzvišenijeg i tananijeg od prethodnog zadovoljstva.
Yo kho, ānanda, evaṁ vadeyya: ‘etaparamaṁ sattā sukhaṁ somanassaṁ paṭisaṁvedentī’ti, idamassa nānujānāmi. Ako bi neko rekao: „To je najveće zadovoljstvo i radost koju doživljavaju bića”, ne bih se s njim saglasio.
Taṁ kissa hetu? A zašto?
Atthānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca. Zato što postoji druga vrsta zadovoljstva, uzvišenija i tananija od tog zadovoljstva.
Katamañcānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca? Koja je to druga vrsta zadovoljstva?
Idhānanda, bhikkhu vitakkavicārānaṁ vūpasamā …pe… dutiyaṁ jhānaṁ upasampajja viharati. Tako, Ānanda, smirivanjem usmerene misli i istraživanja monah ulazi i ostaje na drugom stupnju zadubljenja, koji karakterišu kako samopouzdanje i sabranost uma, oslobođenog usmerene misli i istraživanja, tako i ushićenje i zadovoljstvo rođeni iz koncentracije.
Idaṁ kho, ānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca.
Yo kho, ānanda, evaṁ vadeyya …
pe….
Katamañcānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca? Koja je druga vrsta zadovoljstva?
Idhānanda, bhikkhu pītiyā ca virāgā …pe… tatiyaṁ jhānaṁ upasampajja viharati. Tako, Ānanda, sa slabljenjem ushićenja monah ostaje spokojan, svestan i s jasnim razumevanjem, sa fizičkim osećajem zadovoljstva. Monah ulazi i ostaje na trećem stupnju zadubljenja, o kojem plemeniti kažu: „Srećan je čovek ispunjen spokojstvom i svesnošću.”
Idaṁ kho, ānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca.
Yo kho, ānanda, evaṁ vadeyya …
pe….
Katamañcānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca? Koja je to druga vrsta zadovoljstva?
Idhānanda, bhikkhu sukhassa ca pahānā …pe… catutthaṁ jhānaṁ upasampajja viharati. Tako, Ānanda, napuštanjem zadovoljstva i bola, kao i ranijim nestankom radosti i žalosti, monah ulazi i ostaje na četvrtom stupnju zadubljenja, koji nije ni bolan ni prijatan, a čini ga čista svesnost, zasnovana na spokojstvu.
Idaṁ kho, ānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca.
Yo kho, ānanda, evaṁ vadeyya …
pe….
Katamañcānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca? Koja je druga vrsta zadovoljstva?
Idhānanda, bhikkhu sabbaso rūpasaññānaṁ samatikkamā, paṭighasaññānaṁ atthaṅgamā, nānattasaññānaṁ amanasikārā ‘ananto ākāso’ti ākāsānañcāyatanaṁ upasampajja viharati. Tako, Ānanda, potpunim nadilaženjem opažanja oblika, nestankom opažanja čulnih utisaka, neobraćanjem pažnje na opažanje različitosti, svestan da „prostor jeste beskrajan”, monah ulazi i ostaje u području beskrajnog prostora.
Idaṁ kho, ānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca.
Yo kho, ānanda, evaṁ vadeyya …
pe….
Katamañcānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca? Koja je druga vrsta zadovoljstva?
Idhānanda, bhikkhu sabbaso ākāsānañcāyatanaṁ samatikkamma ‘anantaṁ viññāṇan’ti viññāṇañcāyatanaṁ upasampajja viharati. Tako, Ānanda, potpunim nadilaženjem područja beskrajnog prostora, svestan da „svest jeste beskonačna”, monah ulazi i ostaje u području beskonačne svesti.
Idaṁ kho, ānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca.
Yo kho, ānanda, evaṁ vadeyya …
pe….
Katamañcānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca? Koja je druga vrsta zadovoljstva?
Idhānanda, bhikkhu sabbaso viññāṇañcāyatanaṁ samatikkamma ‘natthi kiñcī’ti ākiñcaññāyatanaṁ upasampajja viharati. Tako, Ānanda, potpunim nadilaženjem područja beskonačne svesti, svestan da „nema ničega”, monah ulazi i ostaje u području ničega.
Idaṁ kho, ānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca.
Yo kho, ānanda, evaṁ vadeyya …
pe….
Katamañcānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca? Koja je druga vrsta zadovoljstva?
Idhānanda, bhikkhu sabbaso ākiñcaññāyatanaṁ samatikkamma nevasaññānāsaññāyatanaṁ upasampajja viharati. Tako, Ānanda, potpunim nadilaženjem područja ničega, monah ulazi i ostaje u području ni opažanja ni neopažanja.
Idaṁ kho, ānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca. To je druga vrsta zadovoljstva, uzvišenijeg i tananijeg od prethodnog zadovoljstva.
Yo kho, ānanda, evaṁ vadeyya: ‘etaparamaṁ sattā sukhaṁ somanassaṁ paṭisaṁvedentī’ti, idamassa nānujānāmi. Ako bi neko rekao: „To je najveće zadovoljstvo i radost koju doživljavaju bića”, ne bih se s njim saglasio.
Taṁ kissa hetu? A zašto?
Atthānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca. Zato što postoji druga vrsta zadovoljstva, uzvišenija i tananija od tog zadovoljstva.
Katamañcānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca? Koja je druga vrsta zadovoljstva?
Idhānanda, bhikkhu sabbaso nevasaññānāsaññāyatanaṁ samatikkamma saññāvedayitanirodhaṁ upasampajja viharati. Tako, Ānanda, potpunim nadilaženjem područja ni opažanja ni neopažanja, monah ulazi i ostaje u prestanku opažaja i osećaja.
Idaṁ kho, ānanda, etamhā sukhā aññaṁ sukhaṁ abhikkantatarañca paṇītatarañca. To je druga vrsta zadovoljstva, uzvišenijeg i tananijeg od prethodnog zadovoljstva.
Ṭhānaṁ kho panetaṁ, ānanda, vijjati yaṁ aññatitthiyā paribbājakā evaṁ vadeyyuṁ: Moguće je, Ānanda, da askete drugih tradicija ovako kažu:
‘saññāvedayitanirodhaṁ samaṇo gotamo āha; tañca sukhasmiṁ paññapeti. „Asketa Gotama govori o prestanku opažaja i osećaja, opisuje to kao zadovoljstvo.
Tayidaṁ kiṁsu, tayidaṁ kathaṁsū’ti? A šta je to, kako to izgleda?”
Evaṁvādino, ānanda, aññatitthiyā paribbājakā evamassu vacanīyā: Asketama drugih tradicija koji tako kažu treba ovako odgovoriti:
‘na kho, āvuso, bhagavā sukhaṁyeva vedanaṁ sandhāya sukhasmiṁ paññapeti; „Prijatelji, Blaženi opisuje zadovoljstvo ne samo kao prijatan osećaj;
api ca, āvuso, yattha yattha sukhaṁ upalabbhati yahiṁ yahiṁ taṁ taṁ tathāgato sukhasmiṁ paññapetī’”ti. umesto toga, prijatelji, Tathāgata opisuje kao zadovoljstvo svaku vrstu zadovoljstva gde god i na koji god način da se nađe.”
Idamavoca bhagavā. Tako reče Blaženi.
Attamano āyasmā ānando bhagavato bhāsitaṁ abhinandīti. Zadovoljan, poštovani Ānanda se obradova rečima Blaženoga.
Bahuvedanīyasuttaṁ niṭṭhitaṁ navamaṁ.