Other Translations: Deutsch , English , Italiano , ру́сский язы́к
From:
Majjhima Nikāya 53 Budini govori srednje dužine 53
Sekhasutta Učenik na putu višeg vežbanja
Evaṁ me sutaṁ—Ovako sam čuo.
ekaṁ samayaṁ bhagavā sakkesu viharati kapilavatthusmiṁ nigrodhārāme. Jednom je Blaženi boravio u zemlji Sakyana, kraj Kapilavatthua, u Nigrodhinom gaju.
Tena kho pana samayena kāpilavatthavānaṁ sakyānaṁ navaṁ santhāgāraṁ acirakāritaṁ hoti anajjhāvuṭṭhaṁ samaṇena vā brāhmaṇena vā kenaci vā manussabhūtena. U to vreme bila je podignuta nova dvorana za Sakyane iz Kapilavatthua, u kojoj se još nije smestio nijedan asketa ili brahman, niti kakvo drugo ljudsko biće.
Atha kho kāpilavatthavā sakyā yena bhagavā tenupasaṅkamiṁsu; upasaṅkamitvā bhagavantaṁ abhivādetvā ekamantaṁ nisīdiṁsu. Ekamantaṁ nisinnā kho kāpilavatthavā sakyā bhagavantaṁ etadavocuṁ: Onda Sakyani iz Kapilavatthua odoše do Blaženoga. Pošto mu se pokloniše, sedoše sa strane i rekoše mu:
“idha, bhante, kāpilavatthavānaṁ sakyānaṁ navaṁ santhāgāraṁ acirakāritaṁ anajjhāvuṭṭhaṁ samaṇena vā brāhmaṇena vā kenaci vā manussabhūtena. „Poštovani gospodine, nedavno je podignuta nova dvorana za Sakyane iz Kapilavatthua, u kojoj se još nije smestio nijedan asketa ili brahman, niti kakvo drugo ljudsko biće.
Taṁ, bhante, bhagavā paṭhamaṁ paribhuñjatu. Bhagavatā paṭhamaṁ paribhuttaṁ pacchā kāpilavatthavā sakyā paribhuñjissanti. Neka Blaženi bude prvi koji će je koristiti. Pošto je Blaženi bude prvi koristio, potom će je i Sakyani iz Kapilavatthua koristiti.
Tadassa kāpilavatthavānaṁ sakyānaṁ dīgharattaṁ hitāya sukhāyā”ti. To će biti na njihovu korist i sreću za dugo vremena.„
Adhivāsesi bhagavā tuṇhībhāvena. Blaženi ćutke prihvati ovaj poziv.
Atha kho kāpilavatthavā sakyā bhagavato adhivāsanaṁ viditvā uṭṭhāyāsanā bhagavantaṁ abhivādetvā padakkhiṇaṁ katvā yena navaṁ santhāgāraṁ tenupasaṅkamiṁsu; upasaṅkamitvā sabbasanthariṁ santhāgāraṁ santharitvā āsanāni paññapetvā udakamaṇikaṁ upaṭṭhapetvā telappadīpaṁ āropetvā yena bhagavā tenupasaṅkamiṁsu; Kad su videli da se saglasio, ustadoše sa svojih mesta, poklone mu se i pazeći da im on ostane sa desne strane, odoše do one dvorane. Pod potpuno pokriše prostirkama, pripremiše mesta za sedenje, donesoše veliko bure za vodu i okačiše jednu uljanu lampu.
upasaṅkamitvā bhagavantaṁ abhivādetvā ekamantaṁ aṭṭhaṁsu. Onda se vratiše do Blaženog, pokloniše mu se, stadoše sa strane i
Ekamantaṁ ṭhitā kho kāpilavatthavā sakyā bhagavantaṁ etadavocuṁ: rekoše:
“sabbasanthariṁ santhataṁ, bhante, santhāgāraṁ, āsanāni paññattāni, udakamaṇiko upaṭṭhāpito, telappadīpo āropito. „Poštovani gospodine, pod smo potpuno pokrili prostirkama, pripremili mesta za sedenje, doneli smo veliko bure za vodu i okačili jednu uljanu lampu.
Yassadāni, bhante, bhagavā kālaṁ maññatī”ti. Vreme je za Blaženog da učini onako kako misli da treba.„
Atha kho bhagavā nivāsetvā pattacīvaramādāya saddhiṁ bhikkhusaṅghena yena santhāgāraṁ tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā pāde pakkhāletvā santhāgāraṁ pavisitvā majjhimaṁ thambhaṁ nissāya puratthābhimukho nisīdi. Na to se Blaženi obuče, uze svoju prosjačku zdelu i ogrtač i praćen grupom monaha ode do dvorane. Kad je stigao, opra noge i uđe u dvoranu te sede uz centralni stub okrenut istoku.
Bhikkhusaṅghopi kho pāde pakkhāletvā santhāgāraṁ pavisitvā pacchimaṁ bhittiṁ nissāya puratthābhimukho nisīdi, bhagavantaṁyeva purakkhatvā. Monasi takođe opraše noge i uđoše u dvoranu te sedoše uz zapadni zid okrenuti istoku, a Blaženi je sedeo pred njima.
Kāpilavatthavāpi kho sakyā pāde pakkhāletvā santhāgāraṁ pavisitvā puratthimaṁ bhittiṁ nissāya pacchimābhimukhā nisīdiṁsu, bhagavantaṁyeva purakkhatvā. Sakyani iz Kapilavatthua takođe opraše noge i uđoše u dvoranu, sedoše uz istočni zid okrenuti zapadu, a Blaženi je sedeo pred njima.
Atha kho bhagavā kāpilavatthave sakye bahudeva rattiṁ dhammiyā kathāya sandassetvā samādapetvā samuttejetvā sampahaṁsetvā āyasmantaṁ ānandaṁ āmantesi: Potom, pošto je Blaženi uputio, podstakao, nadahnuo i ohrabrio Sakyane iz Kapilavatthua svojim govorom o Dhammi, reče on poštovanom Ānandi:
“paṭibhātu taṁ, ānanda, kāpilavatthavānaṁ sakyānaṁ sekho pāṭipado. „Ānanda, govori ti Sakyanima iz Kapilavatthua o učeniku na putu višeg vežbanja, koji je stupio na put.
Piṭṭhi me āgilāyati; Mene bole leđa i
tamahaṁ āyamissāmī”ti. odmoriću se.„
“Evaṁ, bhante”ti kho āyasmā ānando bhagavato paccassosi. „U redu, poštovani gospodine”, odgovori poštovani Ānanda.
Atha kho bhagavā catugguṇaṁ saṅghāṭiṁ paññāpetvā dakkhiṇena passena sīhaseyyaṁ kappesi, pāde pādaṁ accādhāya, sato sampajāno, uṭṭhānasaññaṁ manasi karitvā. Onda Blaženi presavije svoj gornji ogrtač na četvoro, te leže na desnu stranu, u lavlji položaj, s jednim stopalom povrh drugog, svestan i s jasnim razumevanjem, pošto je u svom umu odredio vreme za ustajanje.
Atha kho āyasmā ānando mahānāmaṁ sakkaṁ āmantesi: Potom se Ānanda obrati Mahānāmi Sakyaninu ovako:
“idha, mahānāma, ariyasāvako sīlasampanno hoti, indriyesu guttadvāro hoti, bhojane mattaññū hoti, jāgariyaṁ anuyutto hoti, sattahi saddhammehi samannāgato hoti, catunnaṁ jhānānaṁ ābhicetasikānaṁ diṭṭhadhammasukhavihārānaṁ nikāmalābhī hoti akicchalābhī akasiralābhī. „Mahānāma, postoji plemeniti učenik koji poseduje vrlinu, stražari na vratima čula, umeren je u jelu i posvećen budnosti; poseduje sedam dobrih kvaliteta; po volji, bez poteškoća, ulazi u sva četiri zadubljenja, koja čine uzvišen um i obezbeđuju prijatno boravište ovde i sada.
Kathañca, mahānāma, ariyasāvako sīlasampanno hoti? A kako plemeniti učenik poseduje vrlinu?
Idha, mahānāma, ariyasāvako sīlavā hoti, pātimokkhasaṁvarasaṁvuto viharati ācāragocarasampanno aṇumattesu vajjesu bhayadassāvī, samādāya sikkhati sikkhāpadesu. Tako što je plemeniti učenik čestit, ne krši monaška pravila, savršen je u ponašanju i ophođenju, zazire i od najmanjeg prekršaja, vežba sebe pridržavajući se pravila vežbanja.
Evaṁ kho, mahānāma, ariyasāvako sīlasampanno hoti. Tako plemeniti učenik poseduje vrlinu.
Kathañca, mahānāma, ariyasāvako indriyesu guttadvāro hoti? A kako plemeniti učenik stražari na vratima čula?
Idha, mahānāma, ariyasāvako cakkhunā rūpaṁ disvā na nimittaggāhī hoti nānubyañjanaggāhī. Kad okom vidi oblik, ne vezuje se za njegova obeležja i detalje.
Yatvādhikaraṇamenaṁ cakkhundriyaṁ asaṁvutaṁ viharantaṁ abhijjhādomanassā pāpakā akusalā dhammā anvāssaveyyuṁ tassa saṁvarāya paṭipajjati, rakkhati cakkhundriyaṁ, cakkhundriye saṁvaraṁ āpajjati. Ako oko ostavi bez nadzora, štetna stanja gramzivosti i odbojnosti mogu ga napasti, te zato vežba njegovo obuzdavanje, stražari na vratima oka, obuzdava oko.
Sotena saddaṁ sutvā …pe… Kada uhom čuje zvuk…
ghānena gandhaṁ ghāyitvā …pe… Kada nosom oseti miris…
jivhāya rasaṁ sāyitvā …pe… Kada jezikom oseti ukus…
kāyena phoṭṭhabbaṁ phusitvā …pe… Kada telom dodirne neki predmet…
manasā dhammaṁ viññāya na nimittaggāhī hoti nānubyañjanaggāhī. Kada umom prepozna objekat uma, ne vezuje se za njegova obeležja i detalje.
Yatvādhikaraṇamenaṁ manindriyaṁ asaṁvutaṁ viharantaṁ abhijjhādomanassā pāpakā akusalā dhammā anvāssaveyyuṁ tassa saṁvarāya paṭipajjati, rakkhati manindriyaṁ, manindriye saṁvaraṁ āpajjati. Ako um ostavi bez nadzora, štetna stanja gramzivosti i odbojnosti mogu ga napasti, te zato vežba njegovo obuzdavanje, stražari na vratima uma, obuzdava um.
Evaṁ kho, mahānāma, ariyasāvako indriyesu guttadvāro hoti. Tako plemeniti učenik stražari na vratima svojih čula.
Kathañca, mahānāma, ariyasāvako bhojane mattaññū hoti? A kako je plemeniti učenik umeren u jelu?
Idha, mahānāma, ariyasāvako paṭisaṅkhā yoniso āhāraṁ āhāreti: Pošto dobro razmisli, plemeniti učenik hranu ne koristi za zabavu, ni za omamljivanje, ni radi fizičke lepote i privlačnosti, već samo radi snage i izdržljivosti svoga tela, da ukloni glad, kao potporu svetačkom životu.
‘neva davāya na madāya na maṇḍanāya na vibhūsanāya; yāvadeva imassa kāyassa ṭhitiyā yāpanāya vihiṁsūparatiyā brahmacariyānuggahāya. Iti purāṇañca vedanaṁ paṭihaṅkhāmi, navañca vedanaṁ na uppādessāmi, yātrā ca me bhavissati anavajjatā ca phāsuvihāro cā’ti. Ovako razmišlja: ’Na taj način ću iskoreniti stare osećaje, a neću stvoriti nove; biću zdrav, neporočan i živeti ugodno.’
Evaṁ kho, mahānāma, ariyasāvako bhojane mattaññū hoti. Tako je plemeniti učenik umeren u jelu.
Kathañca, mahānāma, ariyasāvako jāgariyaṁ anuyutto hoti? A kako je plemeniti učenik posvećen budnosti?
Idha, mahānāma, ariyasāvako divasaṁ caṅkamena nisajjāya āvaraṇīyehi dhammehi cittaṁ parisodheti, Tokom dana, dok hoda ili sedi, plemeniti učenik pročišćuje svoj um od svih stanja koja ga ometaju.
rattiyā paṭhamaṁ yāmaṁ caṅkamena nisajjāya āvaraṇīyehi dhammehi cittaṁ parisodheti, U prvoj trećini noći, dok hoda ili sedi, pročišćuje svoj um od svih stanja koja ga ometaju.
rattiyā majjhimaṁ yāmaṁ dakkhiṇena passena sīhaseyyaṁ kappeti, pāde pādaṁ accādhāya, sato sampajāno, uṭṭhānasaññaṁ manasi karitvā, U drugoj trećini noći leže na desnu stranu, u lavlji položaj, sa jednim stopalom povrh drugog, svestan i s jasnim razumevanjem, pošto je u svom umu odredio vreme za ustajanje.
rattiyā pacchimaṁ yāmaṁ paccuṭṭhāya caṅkamena nisajjāya āvaraṇīyehi dhammehi cittaṁ parisodheti. Kad ustane, u poslednjoj trećini noći, dok hoda ili sedi, pročišćuje svoj um od svih stanja koja ga ometaju.
Evaṁ kho, mahānāma, ariyasāvako jāgariyaṁ anuyutto hoti. Tako je plemeniti učenik posvećen budnosti.
Kathañca, mahānāma, ariyasāvako sattahi saddhammehi samannāgato hoti? A kako plemeniti učenik poseduje sedam dobrih kvaliteta?
Idha, mahānāma, ariyasāvako saddho hoti, saddahati tathāgatassa bodhiṁ: Plemeniti učenik ima veru u sebi, veruje u Tathāgatino probuđenje ovako:
‘itipi so bhagavā arahaṁ sammāsambuddho vijjācaraṇasampanno sugato lokavidū anuttaro purisadammasārathi satthā devamanussānaṁ buddho bhagavā’ti. ’Blaženi je plemenit i potpuno probuđen, usavršen u znanju i ponašanju, srećan, znalac svetova, nenadmašni vodič onima kojima je potreban putokaz, učitelj božanskim i ljudskim bićima, budan, blažen.’
Hirimā hoti, hirīyati kāyaduccaritena vacīduccaritena manoduccaritena, hirīyati pāpakānaṁ akusalānaṁ dhammānaṁ samāpattiyā. Oseća stid od nedela; sramota ga je da čini loša dela telom, govorom i umom, sramota ga je da se upušta u loše, štetne postupke.
Ottappī hoti, ottappati kāyaduccaritena vacīduccaritena manoduccaritena, ottappati pāpakānaṁ akusalānaṁ dhammānaṁ samāpattiyā. Strahuje od nedela; plaši se da čini loša dela telom, govorom i umom, plaši se da se upušta u loše, štetne postupke.
Bahussuto hoti sutadharo sutasannicayo. Ye te dhammā ādikalyāṇā majjhekalyāṇā pariyosānakalyāṇā sātthā sabyañjanā kevalaparipuṇṇaṁ parisuddhaṁ brahmacariyaṁ abhivadanti tathārūpāssa dhammā bahussutā honti dhātā vacasā paricitā manasānupekkhitā diṭṭhiyā suppaṭividdhā. Mnogo je čuo, zapamtio je to što je čuo i razumeo. Učenje koje je divno na početku, divno u sredini, divno na kraju, pravog značenja i izraza, upućuje na potpuno zaokružen i pročišćen svetački život–upravo takvog učenja je monah mnogo čuo, zapamtio to što je čuo, može da ga ponovi, istražio ga je svojim umom i dobro razumeo.
Āraddhavīriyo viharati akusalānaṁ dhammānaṁ pahānāya, kusalānaṁ dhammānaṁ upasampadāya, thāmavā daḷhaparakkamo anikkhittadhuro kusalesu dhammesu. Energičan je u napuštanju štetnih i okretanju ka korisnim stanjima; postojan je, čvrst u naporu, a ne nemaran u razvijanju korisnih stanja.
Satimā hoti, paramena satinepakkena samannāgato, cirakatampi cirabhāsitampi saritā anussaritā. Ima svesnost; poseduje najvišu svesnost i veštinu; seća se i zna šta
Paññavā hoti, udayatthagāminiyā paññāya samannāgato, ariyāya nibbedhikāya sammā dukkhakkhayagāminiyā. Mudar je; poseduje mudrost u pogledu nastanka i nestanka, koja je plemenita, prodorna i vodi potpunom razaranju patnje.
Evaṁ kho, mahānāma, ariyasāvako sattahi saddhammehi samannāgato hoti. Tako plemeniti učenik poseduje sedam dobrih kvaliteta.
Kathañca, mahānāma, ariyasāvako catunnaṁ jhānānaṁ ābhicetasikānaṁ diṭṭhadhammasukhavihārānaṁ nikāmalābhī hoti akicchalābhī akasiralābhī? A kako plemeniti učenik po volji, bez poteškoća, ulazi u sva četiri zadubljenja, koja čine uzvišen um i obezbeđuju prijatno boravište ovde i sada?
Idha, mahānāma, ariyasāvako vivicceva kāmehi …pe… paṭhamaṁ jhānaṁ upasampajja viharati; Tako, sasvim obuzdanih čula, bez mentalnih nečistoća, plemeniti učenik ulazi i ostaje na prvom stupnju zadubljenja…
vitakkavicārānaṁ vūpasamā ajjhattaṁ sampasādanaṁ …pe… dutiyaṁ jhānaṁ upasampajja viharati; Smirivanjem usmerene misli i istraživanja ulazi i ostaje na drugom stupnju zadubljenja…
pītiyā ca virāgā …pe… tatiyaṁ jhānaṁ upasampajja viharati; Slabljenjem ushićenja… ulazi i ostaje na trećem stupnju zadubljenja…
sukhassa ca pahānā dukkhassa ca pahānā pubbeva somanassadomanassānaṁ atthaṅgamā …pe… catutthaṁ jhānaṁ upasampajja viharati. Napuštanjem zadovoljstva i bola… ulazi i ostaje na četvrtom stupnju zadubljenja, koji nije ni bolan ni prijatan, a čini ga čista svesnost, zasnovana na spokojstvu.
Evaṁ kho, mahānāma, ariyasāvako catunnaṁ jhānānaṁ ābhicetasikānaṁ diṭṭhadhammasukhavihārānaṁ nikāmalābhī hoti akicchalābhī akasiralābhī. Tako plemeniti učenik po volji, bez poteškoća, ulazi u sva četiri zadubljenja, koja čine uzvišen um i obezbeđuju prijatno boravište ovde i sada.
Yato kho, mahānāma, ariyasāvako evaṁ sīlasampanno hoti, evaṁ indriyesu guttadvāro hoti, evaṁ bhojane mattaññū hoti, evaṁ jāgariyaṁ anuyutto hoti, evaṁ sattahi saddhammehi samannāgato hoti, evaṁ catunnaṁ jhānānaṁ ābhicetasikānaṁ diṭṭhadhammasukhavihārānaṁ nikāmalābhī hoti akicchalābhī akasiralābhī, ayaṁ vuccati, mahānāma, ariyasāvako sekho pāṭipado apuccaṇḍatāya samāpanno, bhabbo abhinibbhidāya, bhabbo sambodhāya, bhabbo anuttarassa yogakkhemassa adhigamāya. Kad plemeniti učenik postane taj koji poseduje vrlinu, stražari na vratima svojih čula, umeren je u jelu i posvećen budnosti; poseduje sedam dobrih kvaliteta; po volji, bez poteškoća, ulazi u sva četiri zadubljenja, koja čine uzvišen um i obezbeđuju prijatno boravište ovde i sada–tada se naziva onaj koji je u višem vežbanju, koji je stupio na put. On nije pokvareno jaje, već je u stanju da probije ljusku, sposoban za probuđenje, sposoban da dosegne najvišu sigurnost od ropstva.
Seyyathāpi, mahānāma, kukkuṭiyā aṇḍāni aṭṭha vā dasa vā dvādasa vā tānāssu kukkuṭiyā sammā adhisayitāni sammā pariseditāni sammā paribhāvitāni, kiñcāpi tassā kukkuṭiyā na evaṁ icchā uppajjeyya: Zamisli da postoji kokoška sa osam, deset ili dvanaest jaja, koja ih je pokrila, grejala i negovala kako treba.
‘aho vatime kukkuṭapotakā pādanakhasikhāya vā mukhatuṇḍakena vā aṇḍakosaṁ padāletvā sotthinā abhinibbhijjeyyun’ti, Čak i ako ne poželi: ’Oh, kad bi moji pilići probili ljusku svojim kandžama i kljunom i bezbedno se izlegli!’,
atha kho bhabbāva te kukkuṭapotakā pādanakhasikhāya vā mukhatuṇḍakena vā aṇḍakosaṁ padāletvā sotthinā abhinibbhijjituṁ. ipak su pilići u stanju da probiju ljusku svojim kandžama i kljunom i bezbedno se izlegu.
Evameva kho, mahānāma, yato ariyasāvako evaṁ sīlasampanno hoti, evaṁ indriyesu guttadvāro hoti, evaṁ bhojane mattaññū hoti, evaṁ jāgariyaṁ anuyutto hoti, evaṁ sattahi saddhammehi samannāgato hoti, evaṁ catunnaṁ jhānānaṁ ābhicetasikānaṁ diṭṭhadhammasukhavihārānaṁ nikāmalābhī hoti akicchalābhī akasiralābhī, ayaṁ vuccati, mahānāma, ariyasāvako sekho pāṭipado apuccaṇḍatāya samāpanno, bhabbo abhinibbhidāya, bhabbo sambodhāya, bhabbo anuttarassa yogakkhemassa adhigamāya. Isto tako, plemeniti učenik je postao onaj koji poseduje vrlinu… on se naziva onaj koji je u višem vežbanju, koji je stupio na put. On nije pokvareno jaje, već je u stanju da probije ljusku, sposoban za probuđenje, sposoban da dosegne najvišu sigurnost od ropstva.
Sa kho so, mahānāma, ariyasāvako imaṁyeva anuttaraṁ upekkhāsatipārisuddhiṁ āgamma anekavihitaṁ pubbenivāsaṁ anussarati, Stigavši upravo do iste te najviše svesnosti, čija je čistota zasnovana na spokojstvu, ovaj plemeniti učenik se seća mnoštva svojih prošlih života…
seyyathidaṁ—ekampi jātiṁ dvepi jātiyo …pe… iti sākāraṁ sauddesaṁ anekavihitaṁ pubbenivāsaṁ anussarati, (kao sutta 51, §24)… Tako se on seća mnoštva svojih prošlih života u celini i do detalja.
ayamassa paṭhamābhinibbhidā hoti kukkuṭacchāpakasseva aṇḍakosamhā. To je njegov prvi proboj, nalik pilićima one kokoške koji probiju ljusku u kojoj su začeti.
Sa kho so, mahānāma, ariyasāvako imaṁyeva anuttaraṁ upekkhāsatipārisuddhiṁ āgamma dibbena cakkhunā visuddhena atikkantamānusakena satte passati cavamāne upapajjamāne hīne paṇīte suvaṇṇe dubbaṇṇe sugate duggate …pe… yathākammūpage satte pajānāti, Stigavši upravo do iste te najviše svesnosti, čija je čistota zasnovana na spokojstvu, duhovnim okom, pročišćenim i superiornim u odnosu na fizičko, vidi bića kako umiru i ponovo se rađaju… (kao sutta 51, §25)… u skladu sa svojim postupcima.
ayamassa dutiyābhinibbhidā hoti kukkuṭacchāpakasseva aṇḍakosamhā. To je njegov drugi proboj, nalik pilićima one kokoške koji probiju ljusku u kojoj su začeti.
Sa kho so, mahānāma, ariyasāvako imaṁyeva anuttaraṁ upekkhāsatipārisuddhiṁ āgamma āsavānaṁ khayā anāsavaṁ cetovimuttiṁ paññāvimuttiṁ diṭṭheva dhamme sayaṁ abhiññā sacchikatvā upasampajja viharati, Stigavši upravo do iste te najviše svesnosti, čija je čistota zasnovana na spokojstvu, razumevajući sopstvenim neposrednim znanjem, ovde i sada ulazi i ostaje u oslobođenosti uma i oslobođenosti mudrošću, koje su bez nečistoća, svaki od otrova uklonjen.
ayamassa tatiyābhinibbhidā hoti kukkuṭacchāpakasseva aṇḍakosamhā. To je njegov treći proboj, nalik pilićima one kokoške koji probiju ljusku u kojoj su začeti.
Yampi, mahānāma, ariyasāvako sīlasampanno hoti, idampissa hoti caraṇasmiṁ; Kad plemeniti učenik poseduje vrlinu, to je njegovo ponašanje.
yampi, mahānāma, ariyasāvako indriyesu guttadvāro hoti, idampissa hoti caraṇasmiṁ; Kad stražari na vratima svojih čula, to je njegovo ponašanje.
yampi, mahānāma, ariyasāvako bhojane mattaññū hoti, idampissa hoti caraṇasmiṁ; Kad je umeren u jelu, to je njegovo ponašanje.
yampi, mahānāma, ariyasāvako jāgariyaṁ anuyutto hoti, idampissa hoti caraṇasmiṁ; Kad je posvećen budnosti, to je njegovo ponašanje.
yampi, mahānāma, ariyasāvako sattahi saddhammehi samannāgato hoti, idampissa hoti caraṇasmiṁ; Kad poseduje sedam dobrih kvaliteta, to je njegovo ponašanje.
yampi, mahānāma, ariyasāvako catunnaṁ jhānānaṁ ābhicetasikānaṁ diṭṭhadhammasukhavihārānaṁ nikāmalābhī hoti akicchalābhī akasiralābhī, idampissa hoti caraṇasmiṁ. Kad po volji, bez poteškoća, ulazi u sva četiri zadubljenja, koja čine uzvišen um i obezbeđuju prijatno boravište ovde i sada, to je njegovo ponašanje.
Yañca kho, mahānāma, ariyasāvako anekavihitaṁ pubbenivāsaṁ anussarati, seyyathidaṁ—ekampi jātiṁ dvepi jātiyo …pe… iti sākāraṁ sauddesaṁ anekavihitaṁ pubbenivāsaṁ anussarati, idampissa hoti vijjāya; Kad se seća mnoštva svojih prošlih života… u celini i do detalja, to je njegovo istinsko znanje.
yampi, mahānāma, ariyasāvako dibbena cakkhunā visuddhena atikkantamānusakena satte passati cavamāne upapajjamāne hīne paṇīte suvaṇṇe dubbaṇṇe sugate duggate …pe… yathākammūpage satte pajānāti, idampissa hoti vijjāya. Kad duhovnim okom… vidi bića kako umiru i ponovo se rađaju i razume kako se bića kreću u skladu sa svojim postupcima, to je njegovo istinsko znanje.
Yampi, mahānāma, ariyasāvako āsavānaṁ khayā anāsavaṁ cetovimuttiṁ paññāvimuttiṁ diṭṭheva dhamme sayaṁ abhiññā sacchikatvā upasampajja viharati, idampissa hoti vijjāya. Kada, razumevajući sopstvenim neposrednim znanjem, ovde i sada ulazi i ostaje u oslobođenosti uma i oslobođenosti mudrošću, koje su bez nečistoća, svaki od otrova uklonjen, to je njegovo istinsko znanje.
Ayaṁ vuccati, mahānāma, ariyasāvako vijjāsampanno itipi caraṇasampanno itipi vijjācaraṇasampanno itipi. Za tog plemenitog učenika se tada kaže da je savršen u istinskom znanju, savršen u ponašanju, savršen u istinskom znanju i ponašanju.
Brahmunāpesā, mahānāma, sanaṅkumārena gāthā bhāsitā: A ove stihove izgovori Brahmā Sanankumāra:
‘Khattiyo seṭṭho janetasmiṁ, ’Plemenit klan se smatra najboljim među ljudima po poreklu;
ye gottapaṭisārino; ali najbolji je među božanstvima i ljudima ako je savršen u istinskom znanju i ponašanju.’
Vijjācaraṇasampanno,
so seṭṭho devamānuse’ti.
Sā kho panesā, mahānāma, brahmunā sanaṅkumārena gāthā sugītā no duggītā, subhāsitā no dubbhāsitā, atthasaṁhitā no anatthasaṁhitā, anumatā bhagavatā”ti. Te stihove je Brahmā Sunankumāra dobro otpevao, a ne loše; dobro ih je izgovorio, a ne loše; imaju značenje, nisu besmisleni; Blaženi ih je potvrdio.„
Atha kho bhagavā uṭṭhahitvā āyasmantaṁ ānandaṁ āmantesi: Onda Blaženi ustade i obrati se poštovanom Ānandi ovim rečima:
“sādhu sādhu, ānanda, „Dobro je, dobro je, Ānanda!
sādhu kho tvaṁ, ānanda, kāpilavatthavānaṁ sakyānaṁ sekhaṁ pāṭipadaṁ abhāsī”ti. Dobro je što si Sakyanima iz Kapilavatthua govorio o plemenitom učeniku na putu višeg vežbanja, koji je stupio na put.„
Idamavocāyasmā ānando. Tako reče poštovani Ānanda.
Samanuñño satthā ahosi. I Učitelj je to odobrio.
Attamanā kāpilavatthavā sakyā āyasmato ānandassa bhāsitaṁ abhinandunti. Zadovoljni, Sakyani iz Kapilavatthua obradovaše se Ānandinim rečima.
Sekhasuttaṁ niṭṭhitaṁ tatiyaṁ.