Other Translations: Deutsch , English , Español , Italiano , ру́сский язы́к
From:
Majjhima Nikāya 44 Budini govori srednje dužine 44
Cūḷavedallasutta Kratki niz pitanja i odgovora
Evaṁ me sutaṁ—Ovako sam čuo.
ekaṁ samayaṁ bhagavā rājagahe viharati veḷuvane kalandakanivāpe. Jednom je Blaženi boravio kraj Rāđagahe, u Bambusovom gaju, na mestu gde se hrane veverice.
Atha kho visākho upāsako yena dhammadinnā bhikkhunī tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā dhammadinnaṁ bhikkhuniṁ abhivādetvā ekamantaṁ nisīdi. Ekamantaṁ nisinno kho visākho upāsako dhammadinnaṁ bhikkhuniṁ etadavoca: Onda njegov nezaređeni sledbenik Visākha otide do monahinje Dhammadine, pokloni se, sede sa strane pa je upita:
“‘sakkāyo sakkāyo’ti, ayye, vuccati. 'Gospođo, govori se “osoba, osoba.”'
Katamo nu kho, ayye, sakkāyo vutto bhagavatā”ti? 'Šta to Blaženi naziva osobom?'
“Pañca kho ime, āvuso visākha, upādānakkhandhā sakkāyo vutto bhagavatā, 'Prijatelju Visākha, ovih pet sastojaka bića koji su objekat vezivanja Blaženi naziva osoba;
seyyathidaṁ—rūpupādānakkhandho, vedanupādānakkhandho, saññupādānakkhandho, saṅkhārupādānakkhandho, viññāṇupādānakkhandho. materijalni oblik kao sastojak koji je objekat vezivanja, osećaj kao sastojak koji je objekat vezivanja, opažaj kao sastojak koji je objekat vezivanja, mentalni obrasci kao sastojak koji je objekat vezivanja i svest kao sastojak bića koji je objekat vezivanja.
Ime kho, āvuso visākha, pañcupādānakkhandhā sakkāyo vutto bhagavatā”ti. Tih pet sastojaka Blaženi naziva osoba.'
“Sādhayye”ti kho visākho upāsako dhammadinnāya bhikkhuniyā bhāsitaṁ abhinanditvā anumoditvā dhammadinnaṁ bhikkhuniṁ uttariṁ pañhaṁ apucchi: Rečima 'Odlično, gospođo', nezaređeni sledbenik Visākha pokaza svoje oduševljenje i radost zbog reči monahinje Dhammadine. Zatim postavi sledeće pitanje:
“‘sakkāyasamudayo sakkāyasamudayo’ti, ayye, vuccati. 'Gospođo, govori se “nastanak osobe, nastanak osobe.”'
Katamo nu kho, ayye, sakkāyasamudayo vutto bhagavatā”ti? 'Šta to Blaženi naziva nastankom osobe?'
“Yāyaṁ, āvuso visākha, taṇhā ponobbhavikā nandīrāgasahagatā tatratatrābhinandinī, seyyathidaṁ—'Prijatelju Visākha, to je ona žudnja koja vodi novom rođenju, što združena s oduševljenjem i strašću, uvek nalazi novo uživanje, sad tu, sad tamo—dakle,
kāmataṇhā bhavataṇhā vibhavataṇhā; to je žudnja za zadovoljstvima čula, žudnja za postojanjem i žudnja za nepostojanjem.
ayaṁ kho, āvuso visākha, sakkāyasamudayo vutto bhagavatā”ti. To Blaženi naziva izvor osobe.'
“‘Sakkāyanirodho sakkāyanirodho’ti, ayye, vuccati. 'Gospođo, govori se “prestanak osobe, prestanak osobe.”'
Katamo nu kho, ayye, sakkāyanirodho vutto bhagavatā”ti? 'Šta to Blaženi naziva prestankom osobe?'
“Yo kho, āvuso visākha, tassāyeva taṇhāya asesavirāganirodho cāgo paṭinissaggo mutti anālayo; 'Prijatelju Visākha, potpuno iščezavanje i iskorenjivanje upravo te žudnje, odustajanje od nje i odbacivanje, oslobađanje i okretanje od nje.
ayaṁ kho, āvuso visākha, sakkāyanirodho vutto bhagavatā”ti. To Blaženi naziva prestankom osobe.'
“‘Sakkāyanirodhagāminī paṭipadā sakkāyanirodhagāminī paṭipadā’ti, ayye, vuccati. 'Gospođo, govori se “put do prestanka osobe, put do prestanka osobe.”'
Katamā nu kho, ayye, sakkāyanirodhagāminī paṭipadā vuttā bhagavatā”ti? 'Šta to Blaženi naziva putem do prestanka osobe?'
“Ayameva kho, āvuso visākha, ariyo aṭṭhaṅgiko maggo sakkāyanirodhagāminī paṭipadā vuttā bhagavatā, seyyathidaṁ—'Prijatelju Visākha, upravo taj plemeniti osmostruki put sačinjen od
sammādiṭṭhi sammāsaṅkappo sammāvācā sammākammanto sammāājīvo sammāvāyāmo sammāsati sammāsamādhī”ti. ispravnog razumevanja, ispravne namere, ispravnog govora, ispravnih postupaka, ispravnog življenja, ispravnog napora, ispravne svesnosti i ispravne koncentracije.'
“Taññeva nu kho, ayye, upādānaṁ te pañcupādānakkhandhā udāhu aññatra pañcahupādānakkhandhehi upādānan”ti? 'Gospođo, je li to vezivanje isto što i pet sastojaka bića koji su objekat vezivanja ili je ono nešto drugo nego tih pet sastojaka bića?'
“Na kho, āvuso visākha, taññeva upādānaṁ te pañcupādānakkhandhā, nāpi aññatra pañcahupādānakkhandhehi upādānaṁ. 'Prijatelju Visākha, to vezivanje niti je isto što i pet sastojaka bića koji su objekat vezivanja, niti je nešto drugo od tih pet sastojaka bića.
Yo kho, āvuso visākha, pañcasu upādānakkhandhesu chandarāgo taṁ tattha upādānan”ti. Upravo želja i strast u pogledu pet sastojaka bića koji su objekat vezivanja jesu to vezivanje.'
“Kathaṁ panāyye, sakkāyadiṭṭhi hotī”ti? 'Gospođo, kako nastaje verovanje da postoji trajna osoba?'
“Idhāvuso visākha, assutavā puthujjano, ariyānaṁ adassāvī ariyadhammassa akovido ariyadhamme avinīto, sappurisānaṁ adassāvī sappurisadhammassa akovido sappurisadhamme avinīto, 'Tako, prijatelju Visākha, neuk, običan čovek, koji ne poštuje plemenite, neupućen je i bez prakse u njihovom učenju, koji ne poštuje istinske ljude, neupućen je i bez prakse u njihovom učenju,
rūpaṁ attato samanupassati, rūpavantaṁ vā attānaṁ, attani vā rūpaṁ, rūpasmiṁ vā attānaṁ. materijalni oblik smatra sopstvom ili smatra da sopstvo poseduje materijalni oblik ili da materijalni oblik jeste u sopstvu ili da je sopstvo u materijalnom obliku.
Vedanaṁ …pe… On osećaj smatra sopstvom ili da sopstvo poseduje osećaj ili da osećaj jeste u sopstvu ili da je sopstvo u osećaju.
saññaṁ … Opažaj smatra sopstvom ili da sopstvo poseduje opažaj ili da opažaj jeste u sopstvu ili da je sopstvo u opažaju.
saṅkhāre … Mentalne obrasce smatra sopstvom ili da sopstvo poseduje mentalne obrasce ili da mentalni obrasci jesu u sopstvu ili da je sopstvo u mentalnim obrascima.
viññāṇaṁ attato samanupassati, viññāṇavantaṁ vā attānaṁ, attani vā viññāṇaṁ, viññāṇasmiṁ vā attānaṁ. Svest smatra sopstvom ili da sopstvo poseduje svest ili da svest jeste u sopstvu ili da je sopstvo u svesti.
Evaṁ kho, āvuso visākha, sakkāyadiṭṭhi hotī”ti. Tako nastaje verovanje da postoji trajna osoba.'
“Kathaṁ panāyye, sakkāyadiṭṭhi na hotī”ti? 'Gospođo, a kako ne nastaje verovanje da postoji trajna osoba?'
“Idhāvuso visākha, sutavā ariyasāvako, ariyānaṁ dassāvī ariyadhammassa kovido ariyadhamme suvinīto, sappurisānaṁ dassāvī sappurisadhammassa kovido sappurisadhamme suvinīto, 'Tako, prijatelju Visākha, dobro upućen plemeniti učenik, koji poštuje plemenite, upućen je u njihovo učenje i u njemu uvežban, koji poštuje istinske ljude, upućen je u njihovo učenje i u njemu uvežban,
na rūpaṁ attato samanupassati, na rūpavantaṁ vā attānaṁ, na attani vā rūpaṁ, na rūpasmiṁ vā attānaṁ. materijalni oblik ne smatra sopstvom, niti smatra da sopstvo poseduje materijalni oblik, niti da materijalni oblik jeste u sopstvu, niti da je sopstvo u materijalnom obliku.
Na vedanaṁ …pe… On osećaj ne smatra sopstvom, niti da sopstvo poseduje osećaj, niti da osećaj jeste u sopstvu, niti da je sopstvo u osećaju.
na saññaṁ … Opažaj ne smatra sopstvom, niti da sopstvo poseduje opažaj, niti da opažaj jeste u sopstvu, niti da je sopstvo u opažaju.
na saṅkhāre …pe… Mentalne obrasce ne smatra sopstvom, niti da sopstvo poseduje mentalne obrasce, niti da mentalni obrasci jesu u sopstvu, niti da je sopstvo u mentalnim obrascima.
na viññāṇaṁ attato samanupassati, na viññāṇavantaṁ vā attānaṁ, na attani vā viññāṇaṁ, na viññāṇasmiṁ vā attānaṁ. Svest ne smatra sopstvom, niti da sopstvo poseduje svest, niti da svest jeste u sopstvu, niti da je sopstvo u svesti.
Evaṁ kho, āvuso visākha, sakkāyadiṭṭhi na hotī”ti. Tako ne nastaje verovanje da postoji trajna osoba.'
“Katamo panāyye, ariyo aṭṭhaṅgiko maggo”ti? 'Gospođo, šta je plemeniti osmostruki put?'
“Ayameva kho, āvuso visākha, ariyo aṭṭhaṅgiko maggo, seyyathidaṁ—'Prijatelju Visākha, to je upravo onaj plemeniti osmostruki put sačinjen od
sammādiṭṭhi sammāsaṅkappo sammāvācā sammākammanto sammāājīvo sammāvāyāmo sammāsati sammāsamādhī”ti. ispravnog razumevanja, ispravne namere, ispravnog govora, ispravnih postupaka, ispravnog načina življenja, ispravnog napora, ispravne svesnosti i ispravne koncentracije.'
“Ariyo panāyye, aṭṭhaṅgiko maggo saṅkhato udāhu asaṅkhato”ti? 'Gospođo, je li plemeniti osmostruki put uslovljen ili neuslovljen?'
“Ariyo kho, āvuso visākha, aṭṭhaṅgiko maggo saṅkhato”ti. 'Prijatelju Visākha, plemeniti osmostruki put jeste uslovljen.'
“Ariyena nu kho, ayye, aṭṭhaṅgikena maggena tayo khandhā saṅgahitā udāhu tīhi khandhehi ariyo aṭṭhaṅgiko maggo saṅgahito”ti? 'Gospođo, jesu li tri dela obuhvaćena plemenitim osmostrukim putem ili je plemeniti osmostruki put obuhvaćen sa tri dela?'
“Na kho, āvuso visākha, ariyena aṭṭhaṅgikena maggena tayo khandhā saṅgahitā; tīhi ca kho, āvuso visākha, khandhehi ariyo aṭṭhaṅgiko maggo saṅgahito. 'Tri dela nisu obuhvaćena plemenitim osmostrukim putem, ali plemeniti osmostruki put jeste obuhvaćen sa tri dela.
Yā cāvuso visākha, sammāvācā yo ca sammākammanto yo ca sammāājīvo ime dhammā sīlakkhandhe saṅgahitā. Ispravan govor, ispravni postupci, ispravan način življenja—ta stanja su uključena u deo o vrlini.
Yo ca sammāvāyāmo yā ca sammāsati yo ca sammāsamādhi ime dhammā samādhikkhandhe saṅgahitā. Ispravan napor, ispravna svesnost i ispravna koncentracija—ta stanja su uključena u deo o koncentraciji.
Yā ca sammādiṭṭhi yo ca sammāsaṅkappo, ime dhammā paññākkhandhe saṅgahitā”ti. Ispravno razumevanje i ispravna namera—ta stanja su uključena u deo o mudrosti.'
“Katamo panāyye, samādhi, katame dhammā samādhinimittā, katame dhammā samādhiparikkhārā, katamā samādhibhāvanā”ti? 'Gospođo, šta je koncentracija? Šta je osnova koncentracije? Šta je alat koncentracije? Šta je razvijanje koncentracije?'
“Yā kho, āvuso visākha, cittassa ekaggatā ayaṁ samādhi; 'Ujedinjavanje uma, prijatelju Visākha, jeste koncentracija.
cattāro satipaṭṭhānā samādhinimittā; Četiri temelja svesnosti jesu osnova koncentracije.
cattāro sammappadhānā samādhiparikkhārā. Četiri prave vrste nastojanja jesu alat koncentracije.
Yā tesaṁyeva dhammānaṁ āsevanā bhāvanā bahulīkammaṁ, ayaṁ ettha samādhibhāvanā”ti. Ponavljanje, razvijanje i negovanje upravo tih stanja jeste razvijanje koncentracije.'
“Kati panāyye, saṅkhārā”ti? 'Gospođo, koliko tvorevina ima?'
“Tayome, āvuso visākha, saṅkhārā—'Postoje tri tvorevine, prijatelju Visākha:
kāyasaṅkhāro, vacīsaṅkhāro, cittasaṅkhāro”ti. telesna tvorevina, verbalna tvorevina i mentalna tvorevina.'
“Katamo panāyye, kāyasaṅkhāro, katamo vacīsaṅkhāro, katamo cittasaṅkhāro”ti? 'Gospođo, šta je telesna tvorevina? Šta je verbalna tvorevina? Šta je mentalna tvorevina?'
“Assāsapassāsā kho, āvuso visākha, kāyasaṅkhāro, vitakkavicārā vacīsaṅkhāro, saññā ca vedanā ca cittasaṅkhāro”ti. 'Udah i izdah, prijatelju Visākha, jeste telesna tvorevina; usmerena misao i istraživanje jesu verbalna tvorevina; opažaj i osećaj jesu mentalna tvorevina.'
“Kasmā panāyye, assāsapassāsā kāyasaṅkhāro, kasmā vitakkavicārā vacīsaṅkhāro, kasmā saññā ca vedanā ca cittasaṅkhāro”ti? 'Ali, gospođo, zašto su udah i izdah telesna tvorevina? Zašto su usmerena misao i istraživanje verbalna tvorevina? Zašto su opažaj i osećaj mentalna tvorevina?'
“Assāsapassāsā kho, āvuso visākha, kāyikā ete dhammā kāyappaṭibaddhā, tasmā assāsapassāsā kāyasaṅkhāro. 'Prijatelju Visākha, udah i izdah pripadaju telu, ta stanja su vezana za telo; zato su udah i izdah telesna tvorevina.
Pubbe kho, āvuso visākha, vitakketvā vicāretvā pacchā vācaṁ bhindati, tasmā vitakkavicārā vacīsaṅkhāro. Neko prvo usmeri misao i istražuje, da bi potom izgovorio reči; zato su usmerena misao i istraživanje verbalna tvorevina.
Saññā ca vedanā ca cetasikā ete dhammā cittappaṭibaddhā, tasmā saññā ca vedanā ca cittasaṅkhāro”ti. Opažaj i osećaj su mentalna stanja, to su stanja koja pripadaju umu; zato su opažaj i osećaj mentalna tvorevina.'
“Kathaṁ panāyye, saññāvedayitanirodhasamāpatti hotī”ti? 'Gospođo, kako nastaje stanje prestanka opažaja i osećaja?'
“Na kho, āvuso visākha, saññāvedayitanirodhaṁ samāpajjantassa bhikkhuno evaṁ hoti: 'Prijatelju Visākha, kada monah dostiže prestanak opažaja i osećaja, njemu se ne čini:
‘ahaṁ saññāvedayitanirodhaṁ samāpajjissan’ti vā, ‘ahaṁ saññāvedayitanirodhaṁ samāpajjāmī’ti vā, ‘ahaṁ saññāvedayitanirodhaṁ samāpanno’ti vā. “Dostići ću prestanak opažaja i osećaja” ili “Dostižem prestanak opažaja i osećaja” ili “Dostigao sam prestanak opažaja i osećaja.”
Atha khvāssa pubbeva tathā cittaṁ bhāvitaṁ hoti yaṁ taṁ tathattāya upanetī”ti. Umesto toga, njegov um je prethodno razvijen na takav način da ga vodi tome stanju.'
“Saññāvedayitanirodhaṁ samāpajjantassa panāyye, bhikkhuno katame dhammā paṭhamaṁ nirujjhanti—yadi vā kāyasaṅkhāro, yadi vā vacīsaṅkhāro, yadi vā cittasaṅkhāro”ti? 'Gospođo, kad monah dostiže prestanak opažaja i osećaja, koja stanja prvo prestaju u njemu: telesna tvorevina, verbalna tvorevina ili mentalna tvorevina?'
“Saññāvedayitanirodhaṁ samāpajjantassa kho, āvuso visākha, bhikkhuno paṭhamaṁ nirujjhati vacīsaṅkhāro, tato kāyasaṅkhāro, tato cittasaṅkhāro”ti. 'Prijatelju Visākha, kad monah dostiže prestanak opažaja i osećaja, prvo verbalna tvorevina prestaje, zatim telesna tvorevina i, na kraju, mentalna tvorevina.'
“Kathaṁ panāyye, saññāvedayitanirodhasamāpattiyā vuṭṭhānaṁ hotī”ti? 'Gospođo, kako se izlazi iz stanja prestanka opažaja i osećaja?'
“Na kho, āvuso visākha, saññāvedayitanirodhasamāpattiyā vuṭṭhahantassa bhikkhuno evaṁ hoti: 'Prijatelju Visākha, kad monah izlazi iz stanja prestanka opažaja i osećaja, njemu se ne čini:
‘ahaṁ saññāvedayitanirodhasamāpattiyā vuṭṭhahissan’ti vā, ‘ahaṁ saññāvedayitanirodhasamāpattiyā vuṭṭhahāmī’ti vā, ‘ahaṁ saññāvedayitanirodhasamāpattiyā vuṭṭhito’ti vā. “Ja ću izaći iz prestanka opažaja i osećaja” ili “Ja izlazim iz prestanka opažaja i osećaja” ili “Ja sam izašao iz prestanka opažaja i osećaja.”
Atha khvāssa pubbeva tathā cittaṁ bhāvitaṁ hoti yaṁ taṁ tathattāya upanetī”ti. Umesto toga, njegov um je prethodno razvijen na takav način da ga vodi tome stanju.'
“Saññāvedayitanirodhasamāpattiyā vuṭṭhahantassa panāyye, bhikkhuno katame dhammā paṭhamaṁ uppajjanti—yadi vā kāyasaṅkhāro, yadi vā vacīsaṅkhāro, yadi vā cittasaṅkhāro”ti? 'Gospođo, kad monah izlazi iz stanja prestanka opažaja i osećaja, koja se stanja u njemu prva jave: telesna tvorevina, verbalna tvorevina ili mentalna tvorevina?'
“Saññāvedayitanirodhasamāpattiyā vuṭṭhahantassa kho, āvuso visākha, bhikkhuno paṭhamaṁ uppajjati cittasaṅkhāro, tato kāyasaṅkhāro, tato vacīsaṅkhāro”ti. 'Prijatelju Visākha, kad monah izlazi iz stanja prestanka opažaja i osećaja, prvo se javi mentalna tvorevina, zatim telesna tvorevina i, na kraju, verbalna tvorevina.'
“Saññāvedayitanirodhasamāpattiyā vuṭṭhitaṁ panāyye, bhikkhuṁ kati phassā phusantī”ti? 'Gospođo, kad je monah izašao iz stanja prestanka opažaja i osećaja, koliko vrsta kontakata dopiru do njega?'
“Saññāvedayitanirodhasamāpattiyā vuṭṭhitaṁ kho, āvuso visākha, bhikkhuṁ tayo phassā phusanti—suññato phasso, animitto phasso, appaṇihito phasso”ti. 'Prijatelju Visākha, kad je monah izašao iz stanja prestanka opažaja i osećaja, tri vrste kontakta dopiru do njega: kontakt praznine, kontakt bez ikakvog znaka i kontakt beželjnosti.'
“Saññāvedayitanirodhasamāpattiyā vuṭṭhitassa panāyye, bhikkhuno kiṁninnaṁ cittaṁ hoti kiṁpoṇaṁ kiṁpabbhāran”ti? 'Gospođo, kad je monah izašao iz stanja prestanka opažaja i osećaja, čemu se priklanja njegov um, čemu je okrenut, čemu teži?'
“Saññāvedayitanirodhasamāpattiyā vuṭṭhitassa kho, āvuso visākha, bhikkhuno vivekaninnaṁ cittaṁ hoti, vivekapoṇaṁ vivekapabbhāran”ti. 'Prijatelju Visākha, kada je monah izašao iz stanja prestanka opažaja i osećaja, njegov um se priklanja odvojenosti, okrenut je odvojenosti, teži odvojenosti.'
“Kati panāyye, vedanā”ti? 'Gospođo, koliko vrsta osećaja ima?'
“Tisso kho imā, āvuso visākha, vedanā—'Prijatelju Visākha, postoje tri vrste osećaja:
sukhā vedanā, dukkhā vedanā, adukkhamasukhā vedanā”ti. prijatan osećaj, bolan osećaj i ni bolan ni prijatan osećaj.'
“Katamā panāyye, sukhā vedanā, katamā dukkhā vedanā, katamā adukkhamasukhā vedanā”ti? 'Ali, gospođo, šta je prijatan osećaj? Šta je bolan osećaj? Šta je ni bolan ni prijatan osećaj?'
“Yaṁ kho, āvuso visākha, kāyikaṁ vā cetasikaṁ vā sukhaṁ sātaṁ vedayitaṁ—'Prijatelju Visākha, šta god da se telesno ili mentalno oseti kao ugodno i umirujuće,
ayaṁ sukhā vedanā. to jeste prijatan osećaj.
Yaṁ kho, āvuso visākha, kāyikaṁ vā cetasikaṁ vā dukkhaṁ asātaṁ vedayitaṁ—Šta god da se telesno ili mentalno oseti kao bolno i uznemirujuće,
ayaṁ dukkhā vedanā. to jeste bolan osećaj.
Yaṁ kho, āvuso visākha, kāyikaṁ vā cetasikaṁ vā neva sātaṁ nāsātaṁ vedayitaṁ—Šta god da se telesno ili mentalno oseti kao ni umirujuće ni uznemirujuće,
ayaṁ adukkhamasukhā vedanā”ti. to jeste ni bolan ni prijatan osećaj.'
“Sukhā panāyye, vedanā kiṁsukhā kiṁdukkhā, dukkhā vedanā kiṁsukhā kiṁdukkhā, adukkhamasukhā vedanā kiṁsukhā kiṁdukkhā”ti? 'Gospođo, šta je prijatno i šta je bolno u pogledu prijatnog osećaja? Šta je bolno i šta je prijatno u pogledu bolnog osećaja? Šta je prijatno i šta je bolno u pogledu ni bolnog ni prijatnog osećaja?'
“Sukhā kho, āvuso visākha, vedanā ṭhitisukhā vipariṇāmadukkhā; 'Prijatelju Visākha, prijatan osećaj jeste prijatan kad traje i bolan kad se menja.
dukkhā vedanā ṭhitidukkhā vipariṇāmasukhā; Bolan osećaj jeste bolan kad traje i prijatan kad se menja.
adukkhamasukhā vedanā ñāṇasukhā aññāṇadukkhā”ti. Ni bolan ni prijatan osećaj je prijatan kada postoji znanje o njemu i bolan kad ne postoji znanje o njemu.'
“Sukhāya panāyye, vedanāya kiṁ anusayo anuseti, dukkhāya vedanāya kiṁ anusayo anuseti, adukkhamasukhāya vedanāya kiṁ anusayo anusetī”ti? 'Gospođo, koje prikrivene sklonosti su u osnovi prijatnog osećaja? Koje prikrivene sklonosti su u osnovi bolnog osećaja? Koje prikrivene sklonosti su u osnovi ni bolnog ni prijatnog osećaja?'
“Sukhāya kho, āvuso visākha, vedanāya rāgānusayo anuseti, dukkhāya vedanāya paṭighānusayo anuseti, adukkhamasukhāya vedanāya avijjānusayo anusetī”ti. 'Prijatelju Visākha, prikrivena sklonost ka strasti je u osnovi prijatnog osećaja. Prikrivena sklonost ka odbojnosti je u osnovi bolnog osećaja. Prikrivena sklonost ka neznanju je u osnovi ni bolnog ni prijatnog osećaja.'
“Sabbāya nu kho, ayye, sukhāya vedanāya rāgānusayo anuseti, sabbāya dukkhāya vedanāya paṭighānusayo anuseti, sabbāya adukkhamasukhāya vedanāya avijjānusayo anusetī”ti? 'Gospođo, da li je prikrivena sklonost ka strasti u osnovi svakog prijatnog osećaja? Da li je prikrivena sklonost ka odbojnosti u osnovi svakog bolnog osećaja? Da li je prikrivena sklonost ka neznanju u osnovi svakog ni bolnog ni prijatnog osećaja?'
“Na kho, āvuso visākha, sabbāya sukhāya vedanāya rāgānusayo anuseti, na sabbāya dukkhāya vedanāya paṭighānusayo anuseti, na sabbāya adukkhamasukhāya vedanāya avijjānusayo anusetī”ti. 'Prijatelju Visākha, prikrivena sklonost ka strasti nije u osnovi svakog prijatnog osećaja. Prikrivena sklonost ka odbojnosti nije u osnovi svakog bolnog osećaja. Prikrivena sklonost ka neznanju nije u osnovi svakog ni bolnog ni prijatnog osećaja.'
“Sukhāya panāyye, vedanāya kiṁ pahātabbaṁ, dukkhāya vedanāya kiṁ pahātabbaṁ, adukkhamasukhāya vedanāya kiṁ pahātabban”ti? 'Gospođo, šta treba napustiti u pogledu prijatnog osećaja? Šta treba napustiti u pogledu bolnog osećaja? Šta treba napustiti u pogledu ni bolnog ni prijatnog osećaja?'
“Sukhāya kho, āvuso visākha, vedanāya rāgānusayo pahātabbo, dukkhāya vedanāya paṭighānusayo pahātabbo, adukkhamasukhāya vedanāya avijjānusayo pahātabbo”ti. 'Prijatelju Visākha, prikrivenu sklonost ka strasti treba napustiti u pogledu prijatnog osećaja. Prikrivenu sklonost ka odbojnosti treba napustiti u pogledu bolnog osećaja. Prikrivenu sklonost ka neznanju treba napustiti u pogledu ni bolnog ni prijatnog osećaja.'
“Sabbāya nu kho, ayye, sukhāya vedanāya rāgānusayo pahātabbo, sabbāya dukkhāya vedanāya paṭighānusayo pahātabbo, sabbāya adukkhamasukhāya vedanāya avijjānusayo pahātabbo”ti? 'Gospođo, da li prikrivenu sklonost ka strasti treba napustiti u pogledu svakog prijatnog osećaja? Da li prikrivenu sklonost ka odbojnosti treba napustiti u pogledu svakog bolnog osećaja? Da li prikrivenu sklonost ka neznanju treba napustiti u pogledu svakog ni bolnog ni prijatnog osećaja?'
“Na kho, āvuso visākha, sabbāya sukhāya vedanāya rāgānusayo pahātabbo, na sabbāya dukkhāya vedanāya paṭighānusayo pahātabbo, na sabbāya adukkhamasukhāya vedanāya avijjānusayo pahātabbo. 'Prijatelju Visākha, prikrivenu sklonost ka strasti ne treba napustiti u pogledu svakog prijatnog osećaja. Prikrivenu sklonost ka odbojnosti ne treba napustiti u pogledu svakog bolnog osećaja. Prikrivenu sklonost ka neznanju ne treba napustiti u pogledu svakog ni bolnog ni prijatnog osećaja.
Idhāvuso visākha, bhikkhu vivicceva kāmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaṁ savicāraṁ vivekajaṁ pītisukhaṁ paṭhamaṁ jhānaṁ upasampajja viharati. Tako, prijatelju Visākha, sasvim obuzdanih čula, bez mentalnih nečistoća, monah ulazi i ostaje na prvom stupnju zadubljenja, koji je praćen usmerenom mišlju i istraživanjem, uz ushićenje i zadovoljstvo rođeno iz osame.
Rāgaṁ tena pajahati, na tattha rāgānusayo anuseti. Na taj način napušta on strast i prikrivena sklonost ka strasti nije u osnovi tog stanja.
Idhāvuso visākha, bhikkhu iti paṭisañcikkhati: Tada monah ovako razmišlja:
‘kudāssu nāmāhaṁ tadāyatanaṁ upasampajja viharissāmi yadariyā etarahi āyatanaṁ upasampajja viharantī’ti? “Kada ću ući i boraviti u tom području u koje plemeniti sada ulaze i borave?”
Iti anuttaresu vimokkhesu pihaṁ upaṭṭhāpayato uppajjati pihāppaccayā domanassaṁ. U onome ko tako neguje čežnju za najvišom usavršenošću javlja se tuga, sa tom čežnjom kao uslovom.
Paṭighaṁ tena pajahati, na tattha paṭighānusayo anuseti. Na taj način napušta on odbojnost i prikrivena sklonost ka odbojnosti nije u osnovi tog stanja.
Idhāvuso visākha, bhikkhu sukhassa ca pahānā, dukkhassa ca pahānā, pubbeva somanassadomanassānaṁ atthaṅgamā, adukkhamasukhaṁ upekkhāsatipārisuddhiṁ catutthaṁ jhānaṁ upasampajja viharati. Tako, napuštanjem zadovoljstva i bola, kao i ranijim nestankom radosti i žalosti, monah ulazi i ostaje na četvrtom stupnju zadubljenja, koji nije ni bolan ni prijatan, a čini ga čista svesnost, zasnovana na spokojstvu.
Avijjaṁ tena pajahati, na tattha avijjānusayo anusetī”ti. Na taj način napušta on neznanje i prikrivena sklonost ka neznanju nije u osnovi tog stanja.'
“Sukhāya panāyye, vedanāya kiṁ paṭibhāgo”ti? 'Gospođo, šta je pandan prijatnom osećaju?'
“Sukhāya kho, āvuso visākha, vedanāya dukkhā vedanā paṭibhāgo”ti. 'Prijatelju Visākha, bolan osećaj jeste pandan prijatnom osećaju.'
“Dukkhāya pannāyye, vedanāya kiṁ paṭibhāgo”ti? 'Šta je pandan bolnom osećaju?'
“Dukkhāya kho, āvuso visākha, vedanāya sukhā vedanā paṭibhāgo”ti. 'Prijatan osećaj jeste pandan bolnom osećaju.'
“Adukkhamasukhāya panāyye, vedanāya kiṁ paṭibhāgo”ti? 'Šta je pandan ni bolnom ni prijatnom osećaju?'
“Adukkhamasukhāya kho, āvuso visākha, vedanāya avijjā paṭibhāgo”ti. 'Neznanje je pandan ni bolnom ni prijatnom osećaju.'
“Avijjāya panāyye, kiṁ paṭibhāgo”ti? 'A šta je pandan neznanju?'
“Avijjāya kho, āvuso visākha, vijjā paṭibhāgo”ti. 'Istinsko znanje je pandan neznanju.'
“Vijjāya panāyye, kiṁ paṭibhāgo”ti? 'Šta je pandan istinskom znanju?'
“Vijjāya kho, āvuso visākha, vimutti paṭibhāgo”ti. 'Oslobođenje je pandan istinskom znanju.'
“Vimuttiyā panāyye, kiṁ paṭibhāgo”ti? 'A šta je pandan oslobođenju?'
“Vimuttiyā kho, āvuso visākha, nibbānaṁ paṭibhāgo”ti. 'Nibbāna je pandan oslobođenju.'
“Nibbānassa panāyye, kiṁ paṭibhāgo”ti? 'Gospođo, šta je pandan nibbāni?'
“Accayāsi, āvuso visākha, pañhaṁ, nāsakkhi pañhānaṁ pariyantaṁ gahetuṁ. 'Prijatelju Visākha, ovo si propitivanje doveo do krajnje granice; nisi u stanju da shvatiš granicu pitanja.
Nibbānogadhañhi, āvuso visākha, brahmacariyaṁ, nibbānaparāyanaṁ nibbānapariyosānaṁ. Jer svetački život, prijatelju Visākha, utemeljen je na nibbāni, kulminira nibbānom, okončava se nibbānom.
Ākaṅkhamāno ca tvaṁ, āvuso visākha, bhagavantaṁ upasaṅkamitvā etamatthaṁ puccheyyāsi, yathā ca te bhagavā byākaroti tathā naṁ dhāreyyāsī”ti. Ako želiš, prijatelju Visākha, idi do Blaženog i pitaj o značenju svega ovoga. Onako kako ti Blaženi objasni, tako bi trebalo da zapamtiš.'
Atha kho visākho upāsako dhammadinnāya bhikkhuniyā bhāsitaṁ abhinanditvā anumoditvā uṭṭhāyāsanā dhammadinnaṁ bhikkhuniṁ abhivādetvā padakkhiṇaṁ katvā yena bhagavā tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā bhagavantaṁ abhivādetvā ekamantaṁ nisīdi. Potom nezaređeni sledbenik Visākha, nadahnut i obradovan rečima monahinje Dhammadine, ustade sa svog mesta i uz naklon, pazeći da mu ona ostane sa desne strane, otide do Blaženog. Pošto se pokloni, sede sa strane
Ekamantaṁ nisinno kho visākho upāsako yāvatako ahosi dhammadinnāya bhikkhuniyā saddhiṁ kathāsallāpo taṁ sabbaṁ bhagavato ārocesi. i ispriča Blaženom razgovor s monahinjom Dhammadinom.
Evaṁ vutte, bhagavā visākhaṁ upāsakaṁ etadavoca: Kad završi, Blaženi mu reče:
“paṇḍitā, visākha, dhammadinnā bhikkhunī, mahāpaññā, visākha, dhammadinnā bhikkhunī. 'Monahinja Dhammadina je oštroumna, Visākha, monahinja Dhammadina poseduje veliku mudrost.
Mañcepi tvaṁ, visākha, etamatthaṁ puccheyyāsi, ahampi taṁ evamevaṁ byākareyyaṁ, yathā taṁ dhammadinnāya bhikkhuniyā byākataṁ. Ako bi meni postavio ta pitanja, objasnio bih ti na način kako je to učinila monahinja Dhammadina.
Eso cevetassa attho. Evañca naṁ dhārehī”ti. Takvo je značenje svega toga i tako bi trebalo da zapamtiš.'
Idamavoca bhagavā. Tako reče Blaženi.
Attamano visākho upāsako bhagavato bhāsitaṁ abhinandīti. Zadovoljan, nezaređeni sledbenik Visākha se obradova rečima Blaženoga.
Cūḷavedallasuttaṁ niṭṭhitaṁ catutthaṁ.