Other Translations: Deutsch , English , Italiano , ру́сский язы́к
From:
Majjhima Nikāya 38 Budini govori srednje dužine 38
Mahātaṇhāsaṅkhayasutta Dugi govor o iskorenjivanju žudnje
Evaṁ me sutaṁ—Ovako sam čuo.
ekaṁ samayaṁ bhagavā sāvatthiyaṁ viharati jetavane anāthapiṇḍikassa ārāme. Jednom je Blaženi boravio kraj Sāvatthīja, u Đetinom gaju, u manastiru koji je podigao Anāthapiṇḍika.
Tena kho pana samayena sātissa nāma bhikkhuno kevaṭṭaputtassa evarūpaṁ pāpakaṁ diṭṭhigataṁ uppannaṁ hoti: Tu se u monahu po imenu Sāti, ribarevom sinu, ovakvo opasno gledište javilo:
“tathāhaṁ bhagavatā dhammaṁ desitaṁ ājānāmi yathā tadevidaṁ viññāṇaṁ sandhāvati saṁsarati anaññan”ti. „Koliko ja razumem učenje kojem podučava Blaženi, jedna te ista svest teče i tumara kroz čitav ovaj ciklus preporađanja, a ne uvek neka druga.”
Assosuṁ kho sambahulā bhikkhū: Čuvši ovo, nekoliko monaha odoše do monaha Sātija i upitaše ga:
“sātissa kira nāma bhikkhuno kevaṭṭaputtassa evarūpaṁ pāpakaṁ diṭṭhigataṁ uppannaṁ:
‘tathāhaṁ bhagavatā dhammaṁ desitaṁ ājānāmi yathā tadevidaṁ viññāṇaṁ sandhāvati saṁsarati, anaññan’”ti.
Atha kho te bhikkhū yena sāti bhikkhu kevaṭṭaputto tenupasaṅkamiṁsu; upasaṅkamitvā sātiṁ bhikkhuṁ kevaṭṭaputtaṁ etadavocuṁ:
“saccaṁ kira te, āvuso sāti, evarūpaṁ pāpakaṁ diṭṭhigataṁ uppannaṁ: „Je li istina, prijatelju Sāti, da se u tebi javilo to pogubno gledište?”
‘tathāhaṁ bhagavatā dhammaṁ desitaṁ ājānāmi yathā tadevidaṁ viññāṇaṁ sandhāvati saṁsarati, anaññan’”ti?
“Evaṁ byā kho ahaṁ, āvuso, bhagavatā dhammaṁ desitaṁ ājānāmi yathā tadevidaṁ viññāṇaṁ sandhāvati saṁsarati, anaññan”ti. „Istina je, prijatelji. Koliko ja razumem učenje kojem podučava Blaženi, jedna te ista svest teče i tumara kroz čitav ovaj ciklus preporađanja, a ne uvek neka druga.”
Atha kho te bhikkhū sātiṁ bhikkhuṁ kevaṭṭaputtaṁ etasmā pāpakā diṭṭhigatā vivecetukāmā samanuyuñjanti samanugāhanti samanubhāsanti: Onda su ga ti monasi, u želji da ga razuvere u takvo pogubno gledište, opominjali, prekorevali i ispitivali na sledeći način:
“mā evaṁ, āvuso sāti, avaca, mā bhagavantaṁ abbhācikkhi, na hi sādhu bhagavato abbhakkhānaṁ, na hi bhagavā evaṁ vadeyya. „Ne govori tako, prijatelju Sāti. Ne tumači pogrešno Blaženoga; nije u redu da ga pogrešno tumačiš. Blaženi nikada ne bi tako nešto rekao.
Anekapariyāyenāvuso sāti, paṭiccasamuppannaṁ viññāṇaṁ vuttaṁ bhagavatā, aññatra paccayā natthi viññāṇassa sambhavo”ti. Jer je zapravo na mnogo načina Blaženi pokazao kako je nastanak svesti uslovljen, pošto bez uslova nema ni nastanka svesti.”
Evampi kho sāti bhikkhu kevaṭṭaputto tehi bhikkhūhi samanuyuñjiyamāno samanugāhiyamāno samanubhāsiyamāno tadeva pāpakaṁ diṭṭhigataṁ thāmasā parāmāsā abhinivissa voharati: Iako su ga drugi monasi opominjali, prekorevali i ispitivali na takav način, monah Sāti, ribarev sin, još uvek se tvrdoglavo držao tog pogubnog gledišta i nastavljao da insistira na njemu.
“evaṁ byā kho ahaṁ, āvuso, bhagavatā dhammaṁ desitaṁ ājānāmi yathā tadevidaṁ viññāṇaṁ sandhāvati saṁsarati anaññan”ti.
Yato kho te bhikkhū nāsakkhiṁsu sātiṁ bhikkhuṁ kevaṭṭaputtaṁ etasmā pāpakā diṭṭhigatā vivecetuṁ, atha kho te bhikkhū yena bhagavā tenupasaṅkamiṁsu; upasaṅkamitvā bhagavantaṁ abhivādetvā ekamantaṁ nisīdiṁsu. Ekamantaṁ nisinnā kho te bhikkhū bhagavantaṁ etadavocuṁ: Kad monasi nisu uspeli da ga odgovore od tog pogubnog gledišta, odoše oni do Blaženog. Pošto mu se poklone, sedoše sa strane i ispričaše šta se dogodilo:
“sātissa nāma, bhante, bhikkhuno kevaṭṭaputtassa evarūpaṁ pāpakaṁ diṭṭhigataṁ uppannaṁ: „Poštovani gospodine, pošto nismo uspeli da odgovorimo monaha Sātija, ribarevog sina, od pogubnog gledišta, došli smo da o tome obavestimo Blaženog.”
‘tathāhaṁ bhagavatā dhammaṁ desitaṁ ājānāmi yathā tadevidaṁ viññāṇaṁ sandhāvati saṁsarati, anaññan’ti.
Assumha kho mayaṁ, bhante, sātissa kira nāma bhikkhuno kevaṭṭaputtassa evarūpaṁ pāpakaṁ diṭṭhigataṁ uppannaṁ:
‘tathāhaṁ bhagavatā dhammaṁ desitaṁ ājānāmi yathā tadevidaṁ viññāṇaṁ sandhāvati saṁsarati, anaññan’ti.
Atha kho mayaṁ, bhante, yena sāti bhikkhu kevaṭṭaputto tenupasaṅkamimha; upasaṅkamitvā sātiṁ bhikkhuṁ kevaṭṭaputtaṁ etadavocumha:
‘saccaṁ kira te, āvuso sāti, evarūpaṁ pāpakaṁ diṭṭhigataṁ uppannaṁ:
“tathāhaṁ bhagavatā dhammaṁ desitaṁ ājānāmi yathā tadevidaṁ viññāṇaṁ sandhāvati saṁsarati, anaññan”’ti?
Evaṁ vutte, bhante, sāti bhikkhu kevaṭṭaputto amhe etadavoca:
‘evaṁ byā kho ahaṁ, āvuso, bhagavatā dhammaṁ desitaṁ ājānāmi yathā tadevidaṁ viññāṇaṁ sandhāvati saṁsarati, anaññan’ti.
Atha kho mayaṁ, bhante, sātiṁ bhikkhuṁ kevaṭṭaputtaṁ etasmā pāpakā diṭṭhigatā vivecetukāmā samanuyuñjimha samanugāhimha samanubhāsimha:
‘mā evaṁ, āvuso sāti, avaca, mā bhagavantaṁ abbhācikkhi, na hi sādhu bhagavato abbhakkhānaṁ, na hi bhagavā evaṁ vadeyya.
Anekapariyāyenāvuso sāti, paṭiccasamuppannaṁ viññāṇaṁ vuttaṁ bhagavatā, aññatra paccayā natthi viññāṇassa sambhavo’ti.
Evampi kho, bhante, sāti bhikkhu kevaṭṭaputto amhehi samanuyuñjiyamāno samanugāhiyamāno samanubhāsiyamāno tadeva pāpakaṁ diṭṭhigataṁ thāmasā parāmasā abhinivissa voharati:
‘evaṁ byā kho ahaṁ, āvuso, bhagavatā dhammaṁ desitaṁ ājānāmi yathā tadevidaṁ viññāṇaṁ sandhāvati saṁsarati, anaññan’ti.
Yato kho mayaṁ, bhante, nāsakkhimha sātiṁ bhikkhuṁ kevaṭṭaputtaṁ etasmā pāpakā diṭṭhigatā vivecetuṁ, atha mayaṁ etamatthaṁ bhagavato ārocemā”ti.
Atha kho bhagavā aññataraṁ bhikkhuṁ āmantesi: Na to Blaženi reče jednom monahu:
“ehi tvaṁ bhikkhu, mama vacanena sātiṁ bhikkhuṁ kevaṭṭaputtaṁ āmantehi: „Monaše, idi i reci monahu Sātiju, ribarevom sinu, da ga Učitelj zove.”
‘satthā taṁ, āvuso sāti, āmantetī’”ti.
“Evaṁ, bhante”ti kho so bhikkhu bhagavato paṭissutvā yena sāti bhikkhu kevaṭṭaputto tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā sātiṁ bhikkhuṁ kevaṭṭaputtaṁ etadavoca: „Da, poštovani gospodine”, odgovori monah, otide do monaha Sātija i reče mu: „Prijatelju Sāti, Učitelj te zove.”
“satthā taṁ, āvuso sāti, āmantetī”ti.
“Evamāvuso”ti kho sāti bhikkhu kevaṭṭaputto tassa bhikkhuno paṭissutvā yena bhagavā tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā bhagavantaṁ abhivādetvā ekamantaṁ nisīdi. Ekamantaṁ nisinnaṁ kho sātiṁ bhikkhuṁ kevaṭṭaputtaṁ bhagavā etadavoca: „Da, prijatelju”, odgovori Sāti i otide da vidi Blaženog. Kad stigne, pokloni se i sede sa strane. A Blaženi ga upita:
“saccaṁ kira te, sāti, evarūpaṁ pāpakaṁ diṭṭhigataṁ uppannaṁ: „Je li istina, Sāti, da se u tebi javilo ovo pogubno gledište:
‘tathāhaṁ bhagavatā dhammaṁ desitaṁ ājānāmi yathā tadevidaṁ viññāṇaṁ sandhāvati saṁsarati, anaññan’”ti? ‘Koliko ja razumem učenje kojem podučava Blaženi, jedna te ista svest teče i tumara kroz čitav ovaj ciklus preporađanja, a ne uvek neka druga?’”
“Evaṁ byā kho ahaṁ, bhante, bhagavatā dhammaṁ desitaṁ ājānāmi yathā tadevidaṁ viññāṇaṁ sandhāvati saṁsarati, anaññan”ti. „Zaista je tako. Koliko ja razumem učenje kojem podučava Blaženi, jedna te ista svest teče i tumara kroz čitav ovaj ciklus preporađanja, a ne uvek druga.”
“Katamaṁ taṁ, sāti, viññāṇan”ti? „Šta je to svest, Sāti?”
“Yvāyaṁ, bhante, vado vedeyyo tatra tatra kalyāṇapāpakānaṁ kammānaṁ vipākaṁ paṭisaṁvedetī”ti. „To je ono što govori i oseća, te doživljava ovde i tamo rezultat dobrih i loših dela.”
“Kassa nu kho nāma tvaṁ, moghapurisa, mayā evaṁ dhammaṁ desitaṁ ājānāsi? „Od koga si to čuo, neznalice, da sam ga podučavao na takav način?
Nanu mayā, moghapurisa, anekapariyāyena paṭiccasamuppannaṁ viññāṇaṁ vuttaṁ, aññatra paccayā natthi viññāṇassa sambhavoti? Nisam li, neznalice, na mnogo načina pokazao kako je nastanak svesti uslovljen, pošto bez uslova nema ni nastanka svesti?
Atha ca pana tvaṁ, moghapurisa, attanā duggahitena amhe ceva abbhācikkhasi, attānañca khaṇasi, bahuñca apuññaṁ pasavasi. A ti nas, neznalice, pogrešnim tumačenjem pogrešno predstavljaš, sebe povređuješ i sebi si stvorio mnogo loših zasluga;
Tañhi te, moghapurisa, bhavissati dīgharattaṁ ahitāya dukkhāyā”ti. to će ti zadugo doneti štetu i patnju.”
Atha kho bhagavā bhikkhū āmantesi: Onda se Blaženi obrati monasima sledećim rečima:
“Taṁ kiṁ maññatha, bhikkhave, „Šta mislite, monasi?
api nāyaṁ sāti bhikkhu kevaṭṭaputto usmīkatopi imasmiṁ dhammavinaye”ti? Je li ovaj monah Sāti, ribarev sin, upalio makar iskru mudrosti u ovom učenju i pravilima?”
“Kiñhi siyā, bhante? „Kako bi to moglo biti?
No hetaṁ, bhante”ti. Svakako da nije, poštovani gospodine.”
Evaṁ vutte, sāti bhikkhu kevaṭṭaputto tuṇhībhūto maṅkubhūto pattakkhandho adhomukho pajjhāyanto appaṭibhāno nisīdi. Kad ovo bi izrečeno, monah Sāti, ribarev sin, ostade da sedi ćutke, zbunjen, povijenih leđa i pognute glave, ophrvan mislima, nesposoban da bilo šta odgovori.
Atha kho bhagavā sātiṁ bhikkhuṁ kevaṭṭaputtaṁ tuṇhībhūtaṁ maṅkubhūtaṁ pattakkhandhaṁ adhomukhaṁ pajjhāyantaṁ appaṭibhānaṁ viditvā sātiṁ bhikkhuṁ kevaṭṭaputtaṁ etadavoca: Onda mu se Blaženi, znajući njegovo stanje, obrati:
“paññāyissasi kho tvaṁ, moghapurisa, etena sakena pāpakena diṭṭhigatena. „Ostaćeš upamćen, neznalice, po svom pogubnom gledištu.
Idhāhaṁ bhikkhū paṭipucchissāmī”ti. A sad ću ispitati ostale monahe o toj stvari.”
Atha kho bhagavā bhikkhū āmantesi: Onda se Blaženi obrati monasima:
“tumhepi me, bhikkhave, evaṁ dhammaṁ desitaṁ ājānātha yathāyaṁ sāti bhikkhu kevaṭṭaputto attanā duggahitena amhe ceva abbhācikkhati, attānañca khaṇati, bahuñca apuññaṁ pasavatī”ti? „Monasi, da li učenje koje podučavam razumete na isti način kao ovaj monah Sāti, ribarev sin, kada nas pogrešnim tumačenjem pogrešno predstavlja, sebe povređuje i sebi stvara mnogo loših zasluga; a to će mu zadugo doneti štetu i patnju?”
“No hetaṁ, bhante. „Ne, poštovani gospodine.
Anekapariyāyena hi no, bhante, paṭiccasamuppannaṁ viññāṇaṁ vuttaṁ bhagavatā, aññatra paccayā natthi viññāṇassa sambhavo”ti. Jer na mnoge načine Blaženi je pokazao kako je nastanak svesti uslovljen, pošto bez uslova nema ni nastanka svesti.”
“Sādhu sādhu, bhikkhave. „Dobro je, monasi.
Sādhu kho me tumhe, bhikkhave, evaṁ dhammaṁ desitaṁ ājānātha. Dobro je što razumete učenje kojem sam vas podučio.
Anekapariyāyena hi vo, bhikkhave, paṭiccasamuppannaṁ viññāṇaṁ vuttaṁ mayā, aññatra paccayā natthi viññāṇassa sambhavo”ti. Na mnoge sam načine pokazao kako je nastanak svesti uslovljen, pošto bez uslova nema ni nastanka svesti.
Atha ca panāyaṁ sāti bhikkhu kevaṭṭaputto attanā duggahitena amhe ceva abbhācikkhati, attānañca khaṇati, bahuñca apuññaṁ pasavati. Ali ovaj monah Sāti, ribarev sin, pogrešnim tumačenjem nas pogrešno predstavlja, sebe povređuje i sebi stvara mnogo loših zasluga;
Tañhi tassa moghapurisassa bhavissati dīgharattaṁ ahitāya dukkhāya. a to će mu zadugo doneti štetu i patnju.
“Yaṁ yadeva, bhikkhave, paccayaṁ paṭicca uppajjati viññāṇaṁ, tena teneva viññāṇantveva saṅkhyaṁ gacchati. Monasi, svest se određuje po onom posebnom uslovu na osnovu kojeg nastaje.
Cakkhuñca paṭicca rūpe ca uppajjati viññāṇaṁ, cakkhuviññāṇantveva saṅkhyaṁ gacchati; Kad svest nastane na osnovu oka i oblika, ona se određuje kao svest o viđenom;
sotañca paṭicca sadde ca uppajjati viññāṇaṁ, sotaviññāṇantveva saṅkhyaṁ gacchati; kad svest nastane na osnovu uha i zvukova, ona se određuje kao svest o čujnom;
ghānañca paṭicca gandhe ca uppajjati viññāṇaṁ, ghānaviññāṇantveva saṅkhyaṁ gacchati; kad svest nastane na osnovu nosa i mirisa, ona se određuje kao svest o omirisanom;
jivhañca paṭicca rase ca uppajjati viññāṇaṁ, jivhāviññāṇantveva saṅkhyaṁ gacchati; kad svest nastane na osnovu jezika i ukusa, ona se određuje kao svest o kušanom;
kāyañca paṭicca phoṭṭhabbe ca uppajjati viññāṇaṁ, kāyaviññāṇantveva saṅkhyaṁ gacchati; kada svest nastane na osnovu tela i predmeta, ona se određuje kao svest o dodirnutom;
manañca paṭicca dhamme ca uppajjati viññāṇaṁ, manoviññāṇantveva saṅkhyaṁ gacchati. kad svest nastane na osnovu uma i objekata uma, ona se određuje kao svest o spoznatom.
Seyyathāpi, bhikkhave, yaṁ yadeva paccayaṁ paṭicca aggi jalati tena teneva saṅkhyaṁ gacchati. Baš kao što se vatra određuje po onome posebnom uslovu na osnovu kojeg gori
Kaṭṭhañca paṭicca aggi jalati, kaṭṭhaggitveva saṅkhyaṁ gacchati; –kad vatra gori zahvaljujući cepanicama, ona se određuje kao vatra cepanica;
sakalikañca paṭicca aggi jalati, sakalikaggitveva saṅkhyaṁ gacchati; kad vatra gori zahvaljujući suvom pruću, ona se određuje kao vatra suvog pruća;
tiṇañca paṭicca aggi jalati, tiṇaggitveva saṅkhyaṁ gacchati; kad vatra gori zahvaljujući suvoj travi, ona se određuje kao vatra suve trave;
gomayañca paṭicca aggi jalati, gomayaggitveva saṅkhyaṁ gacchati; kad vatra gori zahvaljujući suvom kravljem izmetu, ona se određuje kao vatra suvog kravljeg izmeta;
thusañca paṭicca aggi jalati, thusaggitveva saṅkhyaṁ gacchati; kad vatra gori zahvaljujući plevi, ona se računa kao vatra pleve;
saṅkārañca paṭicca aggi jalati, saṅkāraggitveva saṅkhyaṁ gacchati. kad vatra gori zahvaljujući đubretu, ona se računa kao vatra đubreta
Evameva kho, bhikkhave, yaṁ yadeva paccayaṁ paṭicca uppajjati viññāṇaṁ, tena teneva saṅkhyaṁ gacchati. –isto tako svest se računa po onome posebnom uslovu na osnovu kojeg nastaje.
Cakkhuñca paṭicca rūpe ca uppajjati viññāṇaṁ, cakkhuviññāṇantveva saṅkhyaṁ gacchati; Kada svest nastane na osnovu oka i oblika, ona se računa kao svest o viđenom …
sotañca paṭicca sadde ca uppajjati viññāṇaṁ, sotaviññāṇantveva saṅkhyaṁ gacchati,
ghānañca paṭicca gandhe ca uppajjati viññāṇaṁ, ghānaviññāṇantveva saṅkhyaṁ gacchati,
jivhañca paṭicca rase ca uppajjati viññāṇaṁ, jivhāviññāṇantveva saṅkhyaṁ gacchati.
Kāyañca paṭicca phoṭṭhabbe ca uppajjati viññāṇaṁ, kāyaviññāṇantveva saṅkhyaṁ gacchati.
Manañca paṭicca dhamme ca uppajjati viññāṇaṁ, manoviññāṇantveva saṅkhyaṁ gacchati. kad svest nastane na osnovu uma i objekata uma, ona se računa kao svest o spoznatom.
Bhūtamidanti, bhikkhave, passathā”ti? „Monasi, da li vidite: ‘Ovo je nastalo?’”
“Evaṁ, bhante”. –„Vidimo.”
“Tadāhārasambhavanti, bhikkhave, passathā”ti? –„Monasi, da li vidite: ‘Njegov nastanak se događa s nastankom onoga kao hrane?’”
“Evaṁ, bhante”. –„Da, poštovani gospodine.”
“Tadāhāranirodhā yaṁ bhūtaṁ, taṁ nirodhadhammanti, bhikkhave, passathā”ti? –„Monasi, da li vidite: ‘S nestankom te hrane, nestaje i to što je nastalo?’”
“Evaṁ, bhante”. –„Vidimo.”
“Bhūtamidaṁ nossūti, bhikkhave, kaṅkhato uppajjati vicikicchā”ti? „Monasi, nastaje li sumnjičavost kad neko ovako nije siguran: ‘Je li to nastalo ili nije?’”
“Evaṁ, bhante”. –„Da, poštovani gospodine.”
“Tadāhārasambhavaṁ nossūti, bhikkhave, kaṅkhato uppajjati vicikicchā”ti? –„Monasi, nastaje li sumnjičavost kada neko ovako nije siguran: ‘Događa li se njegov nastanak s nastankom onoga kao hrane?’”
“Evaṁ, bhante”. –„Nastaje.”
“Tadāhāranirodhā yaṁ bhūtaṁ, taṁ nirodhadhammaṁ nossūti, bhikkhave, kaṅkhato uppajjati vicikicchā”ti? –„Monasi, nastaje li sumnjičavost kada neko ovako nije siguran: ‘S nestankom te hrane, nestaje li i to što je nastalo ili ne?’”
“Evaṁ, bhante”. –„Da, nastaje.”
“Bhūtamidanti, bhikkhave, yathābhūtaṁ sammappaññāya passato yā vicikicchā sā pahīyatī”ti? „Monasi, da li ovako sumnjičavost biva napuštena u onome ko, ispravnom mudrošću, vidi kako zaista jeste: ‘To je nastalo?’”
“Evaṁ, bhante”. –„Da, poštovani gospodine.”
“Tadāhārasambhavanti, bhikkhave, yathābhūtaṁ sammappaññāya passato yā vicikicchā sā pahīyatī”ti? –„Monasi, da li ovako sumnjičavost biva napuštena u onome ko, ispravnom mudrošću, vidi kako zaista jeste: ‘Njegov nastanak događa se s nastankom onoga kao hrane?’”
“Evaṁ, bhante”. –„Da, napuštena je.”
“Tadāhāranirodhā yaṁ bhūtaṁ, taṁ nirodhadhammanti, bhikkhave, yathābhūtaṁ sammappaññāya passato yā vicikicchā sā pahīyatī”ti? –„Monasi, da li ovako sumnjičavost biva napuštena u onome ko, ispravnom mudrošću, vidi kako zaista jeste: ‘S nestankom te hrane, nestaje i to što je nastalo’?”
“Evaṁ, bhante”. –„Da, biva.”
“Bhūtamidanti, bhikkhave, itipi vo ettha nibbicikicchā”ti? „Monasi, jeste li oslobođeni sumnjičavosti u ovome: ‘Ovo je nastalo?’”
“Evaṁ, bhante”. –„Jesmo, poštovani gospodine.”
“Tadāhārasambhavanti, bhikkhave, itipi vo ettha nibbicikicchā”ti? –„Monasi, jeste li oslobođeni sumnjičavosti u ovome: ‘Njegov nastanak događa se s nastankom onoga kao hrane?’”
“Evaṁ, bhante”. –„Jesmo.”–
“Tadāhāranirodhā yaṁ bhūtaṁ taṁ nirodhadhammanti, bhikkhave, itipi vo ettha nibbicikicchā”ti? „Monasi, jeste li oslobođeni sumnjičavosti u ovome: ‘S nestankom te hrane, nestaje i to što je nastalo?’”
“Evaṁ, bhante”. –„Jesmo.”
“Bhūtamidanti, bhikkhave, yathābhūtaṁ sammappaññāya sudiṭṭhan”ti? „Monasi, da li ste i vi videli onako kako zaista jeste, ispravnom mudrošću: ‘To je nastalo?’”
“Evaṁ, bhante”. –„Da, poštovani gospodine.”
“Tadāhārasambhavanti, bhikkhave, yathābhūtaṁ sammappaññāya sudiṭṭhan”ti? –„Monasi, da li ste i vi videli onako kako zaista jeste, ispravnom mudrošću: ‘Njegov nastanak događa se s nastankom onoga kao hrane?’”
“Evaṁ, bhante”. –„Jesmo.”
“Tadāhāranirodhā yaṁ bhūtaṁ taṁ nirodhadhammanti, bhikkhave, yathābhūtaṁ sammappaññāya sudiṭṭhan”ti? –„Monasi, da li ste i vi videli onako kako zaista jeste, ispravnom mudrošću: ‘S nestankom te hrane, nestaje i to što je nastalo’?”
“Evaṁ, bhante”.
“Imañce tumhe, bhikkhave, diṭṭhiṁ evaṁ parisuddhaṁ evaṁ pariyodātaṁ allīyetha kelāyetha dhanāyetha mamāyetha, api nu me tumhe, bhikkhave, kullūpamaṁ dhammaṁ desitaṁ ājāneyyātha nittharaṇatthāya no gahaṇatthāyā”ti? „Monasi, s tako pročišćenim i blistavim gledištem, ako se vežete za njega, zaslepljeni ste njime, očarani i smatrate ga svojim posedom, hoćete li tada razumeti da je Dhamma podučavana tako da je slična splavu, jer služi za prelazak, a ne za vezivanje?”
“No hetaṁ, bhante”. –„Ne, zaista nećemo.”
“Imañce tumhe, bhikkhave, diṭṭhiṁ evaṁ parisuddhaṁ evaṁ pariyodātaṁ na allīyetha na kelāyetha na dhanāyetha na mamāyetha, api nu me tumhe, bhikkhave, kullūpamaṁ dhammaṁ desitaṁ ājāneyyātha nittharaṇatthāya no gahaṇatthāyā”ti? –„Monasi, s tako pročišćenim i blistavim gledištem, ako se ne vežete za njega, niste njime zaslepljeni, očarani i ne smatrate ga svojim posedom, hoćete li tada razumeti da je Dhamma podučavana tako da je slična splavu, jer služi za prelazak, a ne za vezivanje?”
“Evaṁ, bhante”. –„Hoćemo, poštovani gospodine.”
“Cattārome, bhikkhave, āhārā bhūtānaṁ vā sattānaṁ ṭhitiyā, sambhavesīnaṁ vā anuggahāya. Monasi, postoje ove četiri vrste hrane za održavanje bića koja su već nastala i za podršku onima koja tek treba da nastanu.
Katame cattāro? Koje četiri?
Kabaḷīkāro āhāro oḷāriko vā sukhumo vā, phasso dutiyo, manosañcetanā tatiyā, viññāṇaṁ catutthaṁ. To su fizičke namirnice kao hrana, grube i fine; kontakt kao druga; mentalna volja kao treća i svest kao četvrta.
Ime ca, bhikkhave, cattāro āhārā kiṁnidānā kiṁsamudayā kiṁjātikā kiṁpabhavā? A šta je izvor, šta poreklo te četiri vrste hrane, kako su one rođene, kako su nastale?
Ime cattāro āhārā taṇhānidānā taṇhāsamudayā taṇhājātikā taṇhāpabhavā. Te četiri vrste hrane imaju žudnju kao svoj izvor, žudnju kao svoje poreklo, one su rođene i nastale iz žudnje.
Taṇhā cāyaṁ, bhikkhave, kiṁnidānā kiṁsamudayā kiṁjātikā kiṁpabhavā? A šta je izvor žudnje …?
Taṇhā vedanānidānā vedanāsamudayā vedanājātikā vedanāpabhavā. Žudnja kao svoj izvor ima osećaj …
Vedanā cāyaṁ, bhikkhave, kiṁnidānā kiṁsamudayā kiṁjātikā kiṁpabhavā? A šta je izvor osećaja …?
Vedanā phassanidānā phassasamudayā phassajātikā phassapabhavā. Osećaj kao svoj izvor ima kontakt …
Phasso cāyaṁ, bhikkhave, kiṁnidāno kiṁsamudayo kiṁjātiko kiṁpabhavo? A šta je izvor kontakta …?
Phasso saḷāyatananidāno saḷāyatanasamudayo saḷāyatanajātiko saḷāyatanapabhavo. Kontakt kao svoj izvor ima šest područja čula …
Saḷāyatanañcidaṁ, bhikkhave, kiṁnidānaṁ kiṁsamudayaṁ kiṁjātikaṁ kiṁpabhavaṁ? A šta je izvor šest područja čula …?
Saḷāyatanaṁ nāmarūpanidānaṁ nāmarūpasamudayaṁ nāmarūpajātikaṁ nāmarūpapabhavaṁ. Šest područja čula kao svoj izvor ima mentalno-materijalno …
Nāmarūpañcidaṁ, bhikkhave, kiṁnidānaṁ kiṁsamudayaṁ kiṁjātikaṁ kiṁpabhavaṁ? A šta je izvor mentalno-materijalnog …?
Nāmarūpaṁ viññāṇanidānaṁ viññāṇasamudayaṁ viññāṇajātikaṁ viññāṇapabhavaṁ. Mentalno-materijalno kao svoj izvor ima svest …
Viññāṇañcidaṁ, bhikkhave, kiṁnidānaṁ kiṁsamudayaṁ kiṁjātikaṁ kiṁpabhavaṁ? A šta je izvor svesti …?
Viññāṇaṁ saṅkhāranidānaṁ saṅkhārasamudayaṁ saṅkhārajātikaṁ saṅkhārapabhavaṁ. Svest kao svoj izvor ima mentalne obrasce …
Saṅkhārā cime, bhikkhave, kiṁnidānā kiṁsamudayā kiṁjātikā kiṁpabhavā? A šta je izvor mentalnih obrazaca …?
Saṅkhārā avijjānidānā avijjāsamudayā avijjājātikā avijjāpabhavā. Mentalni obrasci imaju neznanje kao svoj izvor, neznanje kao svoje poreklo, oni su rođeni i nastali iz neznanja.
Iti kho, bhikkhave, avijjāpaccayā saṅkhārā, I tako, monasi, s neznanjem kao uzrokom, mentalni obrasci (nastaju);
saṅkhārapaccayā viññāṇaṁ, s mentalnim obrascima kao uzrokom, svest;
viññāṇapaccayā nāmarūpaṁ, sa svešću kao uzrokom, mentalno-materijalno;
nāmarūpapaccayā saḷāyatanaṁ, s mentalno-materijalnim kao uzrokom, šest područja čula;
saḷāyatanapaccayā phasso, sa šest područja čula kao uzrokom, kontakt;
phassapaccayā vedanā, s kontaktom kao uslovom, osećaj;
vedanāpaccayā taṇhā, s osećajem kao uslovom, žudnja;
taṇhāpaccayā upādānaṁ, sa žudnjom kao uzrokom, vezivanje;
upādānapaccayā bhavo, s vezivanjem kao uzrokom, bivanje;
bhavapaccayā jāti, s bivanjem kao uzrokom, rođenje;
jātipaccayā jarāmaraṇaṁ sokaparidevadukkhadomanassupāyāsā sambhavanti. s rođenjem kao uzrokom, starost i smrt, žalost, naricanje, bol, tuga i očaj nastaju.
Evametassa kevalassa dukkhakkhandhassa samudayo hoti. Tako nastaje čitav ovaj okean patnje.
Jātipaccayā jarāmaraṇanti iti kho panetaṁ vuttaṁ; „‘S rođenjem kao uzrokom, starost i smrt’: tako je rečeno.
jātipaccayā nu kho, bhikkhave, jarāmaraṇaṁ, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti? A da li, monasi, starost i smrt imaju rođenje kao svoj uzrok ili ne, šta vi o tome mislite?”
“Jātipaccayā, bhante, jarāmaraṇaṁ; „Starost i smrt imaju rođenje kao svoj uzrok.
evaṁ no ettha hoti—Tako mi mislimo:
jātipaccayā jarāmaraṇan”ti. ‘Sa rođenjem kao uzrokom, starost i smrt.’”
“Bhavapaccayā jātīti iti kho panetaṁ vuttaṁ; „‘S bivanjem kao uzrokom, rođenje’, tako je rečeno.
bhavapaccayā nu kho, bhikkhave, jāti, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti? A da li, monasi, rođenje ima bivanje kao svoj uzrok ili ne, šta vi o tome mislite?”
“Bhavapaccayā, bhante, jāti; „Rođenje ima bivanje kao svoj uzrok.
evaṁ no ettha hoti—
bhavapaccayā jātī”ti. Tako mi mislimo: ‘S bivanjem kao uzrokom, rođenje.’”
“Upādānapaccayā bhavoti iti kho panetaṁ vuttaṁ; „‘S vezivanjem kao uzrokom, bivanje’, tako je rečeno.
upādānapaccayā nu kho, bhikkhave, bhavo, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti? A da li, monasi, bivanje ima vezivanje kao svoj uzrok ili ne, šta vi o tome mislite?”
“Upādānapaccayā, bhante, bhavo; „Bivanje ima vezivanje kao svoj uzrok.
evaṁ no ettha hoti—
upādānapaccayā bhavo”ti. Tako mi mislimo: ‘Sa vezivanjem kao uzrokom, bivanje.’”
“Taṇhāpaccayā upādānanti iti kho panetaṁ vuttaṁ, taṇhāpaccayā nu kho, bhikkhave, upādānaṁ, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti? „‘Sa žudnjom kao uzrokom, vezivanje’, tako je rečeno.
“Taṇhāpaccayā, bhante, upādānaṁ; A da li, monasi, vezivanje ima žudnju kao svoj uzrok ili ne, šta vi o tome mislite?”
evaṁ no ettha hoti—„Vezivanje ima žudnju kao svoj uzrok.
taṇhāpaccayā upādānan”ti. Tako mi mislimo: ‘Sa žudnjom kao uzrokom, vezivanje.’”
“Vedanāpaccayā taṇhāti iti kho panetaṁ vuttaṁ;
vedanāpaccayā nu kho, bhikkhave, taṇhā, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti? „‘S osećajem kao uzrokom, žudnja’, tako je rečeno.
“Vedanāpaccayā, bhante, taṇhā; A da li, monasi, žudnja ima osećaj kao svoj uzrok ili ne, šta vi o tome mislite?”
evaṁ no ettha hoti—„Žudnja ima osećaj kao svoj uzrok.
vedanāpaccayā taṇhā”ti. Tako mi mislimo: ‘S osećajem kao uzrokom, žudnja.’”
“Phassapaccayā vedanāti iti kho panetaṁ vuttaṁ; „‘S kontaktom kao uzrokom, osećaj’, tako je rečeno.
phassapaccayā nu kho, bhikkhave, vedanā, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti? A da li, monasi, osećaj ima kontakt kao svoj uzrok ili ne, šta vi o tome mislite?”
“Phassapaccayā, bhante, vedanā; „Osećaj ima kontakt kao svoj uzrok.
evaṁ no ettha hoti—
phassapaccayā vedanā”ti. Tako mi mislimo: ‘S kontaktom kao uzrokom, osećaj.’”
“Saḷāyatanapaccayā phassoti iti kho panetaṁ vuttaṁ; „‘Sa šest područja čula kao uzrokom, kontakt’, tako je rečeno.
saḷāyatanapaccayā nu kho, bhikkhave, phasso, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti? A da li, monasi, kontakt ima šest područja čula kao svoj uzrok ili ne, šta vi o tome mislite?”
“Saḷāyatanapaccayā, bhante, phasso; „Kontakt ima šest područja čula kao svoj uzrok.
evaṁ no ettha hoti—
saḷāyatanapaccayā phasso”ti. Tako mi mislimo: ‘Sa šest područja čula kao uzrokom, kontakt.’”
“Nāmarūpapaccayā saḷāyatananti iti kho panetaṁ vuttaṁ; „‘S mentalno-materijalnim kao uzrokom, šest područja čula’, tako je rečeno.
nāmarūpapaccayā nu kho, bhikkhave, saḷāyatanaṁ, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti? A da li, monasi, šest područja čula ima mentalno-materijalno kao svoj uzrok ili ne, šta vi o tome mislite?”
“Nāmarūpapaccayā, bhante, saḷāyatanaṁ; „Šest područja čula ima mentalno-materijalno kao svoj uzrok.
evaṁ no ettha hoti—
nāmarūpapaccayā saḷāyatanan”ti. Tako mi mislimo: ‘S mentalno-materijalnim kao uzrokom, šest područja čula.’”
“Viññāṇapaccayā nāmarūpanti iti kho panetaṁ vuttaṁ; „‘Sa svešću kao uzrokom, mentalno-materijalno’, tako je rečeno.
viññāṇapaccayā nu kho, bhikkhave, nāmarūpaṁ, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti? A da li, monasi, mentalno-materijalno ima svest kao svoj uzrok ili ne, šta vi o tome mislite?”
“Viññāṇapaccayā, bhante, nāmarūpaṁ; „Mentalno-materijalno ima svest kao svoj uzrok.
evaṁ no ettha hoti—
viññāṇapaccayā nāmarūpan”ti. Tako mi mislimo: ‘Sa svešću kao uzrokom, mentalno-materijalno.’”
“Saṅkhārapaccayā viññāṇanti iti kho panetaṁ vuttaṁ; „‘S mentalnim obrascima kao uzrokom, svest’, tako je rečeno.
saṅkhārapaccayā nu kho, bhikkhave, viññāṇaṁ, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti? A da li, monasi, svest ima mentalne obraske kao svoj uzrok ili ne, šta vi o tome mislite?”
“Saṅkhārapaccayā, bhante, viññāṇaṁ; „Svest ima mentalne obrasce kao svoj uzrok.
evaṁ no ettha hoti—
saṅkhārapaccayā viññāṇan”ti. Tako mi mislimo: ‘S mentalnim obrascima kao uzrokom, svest.’”
“Avijjāpaccayā saṅkhārāti iti kho panetaṁ vuttaṁ; „‘S neznanjem kao uzrokom, mentalni obrasci’, tako je rečeno.
avijjāpaccayā nu kho, bhikkhave, saṅkhārā, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti? A da li, monasi, mentalni obrasci imaju neznanje kao svoj uzrok ili ne, šta vi o tome mislite?”
“Avijjāpaccayā, bhante, saṅkhārā; „Mentalni obrasci imaju neznanje kao svoj uzrok.
evaṁ no ettha hoti—
avijjāpaccayā saṅkhārā”ti. Tako mi mislimo: ‘S neznanjem kao uzrokom, mentalni obrasci.’”
“Sādhu, bhikkhave. Dobro je, monasi.
Iti kho, bhikkhave, tumhepi evaṁ vadetha, ahampi evaṁ vadāmi—Dakle, vi kažete tako, i ja kažem tako:
imasmiṁ sati idaṁ hoti, imassuppādā idaṁ uppajjati, yadidaṁ—‘Kada ovo postoji, i ono postoji; nastankom ovoga i ono postaje.’
avijjāpaccayā saṅkhārā, To jest, s neznanjem kao uzrokom, mentalni obrasci (nastaju);
saṅkhārapaccayā viññāṇaṁ, s mentalnim obrascima kao uzrokom, svest;
viññāṇapaccayā nāmarūpaṁ, sa svešću kao uzrokom, mentalno-materijalno;
nāmarūpapaccayā saḷāyatanaṁ, s mentalnim-materijalnim kao uzrokom, šest područja čula;
saḷāyatanapaccayā phasso, sa šest područja čula kao uzrokom, kontakt;
phassapaccayā vedanā, s kontaktom kao uzrokom, osećaj;
vedanāpaccayā taṇhā, sa osećajem kao uzrokom, žudnja;
taṇhāpaccayā upādānaṁ, sa žudnjom kao uzrokom, vezivanje;
upādānapaccayā bhavo, s vezivanjem kao uzrokom, bivanje;
bhavapaccayā jāti, s bivanjem kao uzrokom, rođenje;
jātipaccayā jarāmaraṇaṁ sokaparidevadukkhadomanassupāyāsā sambhavanti. s rođenjem kao uzrokom, starost i smrt, žalost, naricanje, bol, tuga i očaj nastaju.
Evametassa kevalassa dukkhakkhandhassa samudayo hoti. Tako nastaje čitav ovaj okean patnje.
Avijjāya tveva asesavirāganirodhā saṅkhāranirodho, Ali potpunim gubitkom i nestankom neznanja dolazi i nestanak mentalnih obrazaca;
saṅkhāranirodhā viññāṇanirodho, nestankom mentalnih obrazaca, nestanak svesti;
viññāṇanirodhā nāmarūpanirodho, nestankom svesti, nestanak mentalno-materijalnog;
nāmarūpanirodhā saḷāyatananirodho, nestankom mentalno-materijalno, nestanak šest područja čula;
saḷāyatananirodhā phassanirodho, nestankom šest područja čula, nestanak kontakta;
phassanirodhā vedanānirodho, nestankom kontakta, nestanak osećaja;
vedanānirodhā taṇhānirodho, nestankom osećaja, nestanak žudnje;
taṇhānirodhā upādānanirodho, nestankom žudnje, nestanak vezivanja;
upādānanirodhā bhavanirodho, nestankom vezivanja, nestanak bivanja;
bhavanirodhā jātinirodho, nestankom bivanja, nestanak rođenja;
jātinirodhā jarāmaraṇaṁ sokaparidevadukkhadomanassupāyāsā nirujjhanti. nestankom rođenja, starost i smrt, žalost, naricanje, bol, tuga i očaj nestaju.
Evametassa kevalassa dukkhakkhandhassa nirodho hoti. Tako nestaje čitav ovaj okean patnje.
Jātinirodhā jarāmaraṇanirodhoti iti kho panetaṁ vuttaṁ; ‘S nestankom rođenja, nestanak starosti i smrti’: tako je rečeno.
jātinirodhā nu kho, bhikkhave, jarāmaraṇanirodho, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti? A da li, monasi, starost i smrt nestaju s nestankom rođenja ili ne, šta vi o tome mislite?”
“Jātinirodhā, bhante, jarāmaraṇanirodho; „Starost i smrt nestaju s nestankom rođenja, poštovani gospodine.
evaṁ no ettha hoti—
jātinirodhā jarāmaraṇanirodho”ti. Tako mi mislimo: ‘S nestankom rođenja, nestanak starosti i smrti.’”
“Bhavanirodhā jātinirodhoti iti kho panetaṁ vuttaṁ; ‘S nestankom bivanja, nestanak rođenja’ …
bhavanirodhā nu kho, bhikkhave, jātinirodho, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti?
“Bhavanirodhā, bhante, jātinirodho;
evaṁ no ettha hoti—
bhavanirodhā jātinirodho”ti.
“Upādānanirodhā bhavanirodhoti iti kho panetaṁ vuttaṁ; ‘S nestankom vezivanja, nestanak bivanja’ …
upādānanirodhā nu kho, bhikkhave, bhavanirodho, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti?
“Upādānanirodhā, bhante, bhavanirodho;
evaṁ no ettha hoti—
upādānanirodhā bhavanirodho”ti.
“Taṇhānirodhā upādānanirodhoti iti kho panetaṁ vuttaṁ; ‘S nestankom žudnje, nestanak vezivanja’ …
taṇhānirodhā nu kho, bhikkhave, upādānanirodho, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti?
“Taṇhānirodhā, bhante, upādānanirodho;
evaṁ no ettha hoti—
taṇhānirodhā upādānanirodho”ti.
“Vedanānirodhā taṇhānirodhoti iti kho panetaṁ vuttaṁ; ‘S nestankom osećaja, nestanak žudnje’ …
vedanānirodhā nu kho, bhikkhave, taṇhānirodho, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti?
“Vedanānirodhā, bhante, taṇhānirodho;
evaṁ no ettha hoti—
vedanānirodhā taṇhānirodho”ti.
“Phassanirodhā vedanānirodhoti iti kho panetaṁ vuttaṁ; ‘S nestankom kontakta, nestanak osećaja’ …
phassanirodhā nu kho, bhikkhave, vedanānirodho, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti?
“Phassanirodhā, bhante, vedanānirodho;
evaṁ no ettha hoti—
phassanirodhā vedanānirodho”ti.
“Saḷāyatananirodhā phassanirodhoti iti kho panetaṁ vuttaṁ; ‘S nestankom šest područja čula, nestanak kontakta’ …
saḷāyatananirodhā nu kho, bhikkhave, phassanirodho, no vā, kathaṁ vā ettha hotīti?
Saḷāyatananirodhā, bhante, phassanirodho;
evaṁ no ettha hoti—
saḷāyatananirodhā phassanirodho”ti.
“Nāmarūpanirodhā saḷāyatananirodhoti iti kho panetaṁ vuttaṁ; ‘S nestankom mentalno-materijalnog, nestanak šest područja čula’ …
nāmarūpanirodhā nu kho, bhikkhave, saḷāyatananirodho, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti?
“Nāmarūpanirodhā, bhante, saḷāyatananirodho;
evaṁ no ettha hoti—
nāmarūpanirodhā saḷāyatananirodho”ti.
“Viññāṇanirodhā nāmarūpanirodhoti iti kho panetaṁ vuttaṁ; ‘S nestankom svesti, nestanak mentalno-materijalnog’ …
viññāṇanirodhā nu kho, bhikkhave, nāmarūpanirodho, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti?
“Viññāṇanirodhā, bhante, nāmarūpanirodho;
evaṁ no ettha hoti—
viññāṇanirodhā nāmarūpanirodho”ti.
“Saṅkhāranirodhā viññāṇanirodhoti iti kho panetaṁ vuttaṁ; ‘S nestankom mentalnih obrazaca, nestanak svesti’ …
saṅkhāranirodhā nu kho, bhikkhave, viññāṇanirodho, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti?
“Saṅkhāranirodhā, bhante, viññāṇanirodho;
evaṁ no ettha hoti—
saṅkhāranirodhā viññāṇanirodho”ti.
“Avijjānirodhā saṅkhāranirodhoti iti kho panetaṁ vuttaṁ; ‘S nestankom neznanja, nestanak mentalnih obrazaca’: tako je rečeno.
avijjānirodhā nu kho, bhikkhave, saṅkhāranirodho, no vā, kathaṁ vā ettha hotī”ti? A da li, monasi, mentalni obrasci nestaju sa nestankom neznanja, šta vi o tome mislite?”
“Avijjānirodhā, bhante, saṅkhāranirodho; „Mentalni obrasci nestaju s nestankom neznanja, poštovani gospodine.
evaṁ no ettha hoti—
avijjānirodhā saṅkhāranirodho”ti. Tako mi mislimo: ‘S nestankom neznanja, nestanak mentalnih obrazaca.’”
“Sādhu, bhikkhave. Dobro je, monasi.
Iti kho, bhikkhave, tumhepi evaṁ vadetha, ahampi evaṁ vadāmi—Dakle, vi kažete tako, i ja kažem tako:
imasmiṁ asati idaṁ na hoti, imassa nirodhā idaṁ nirujjhati, yadidaṁ—‘Kada ovo ne postoji, ono ne postaje; sa nestankom ovoga i ono nestaje.’
avijjānirodhā saṅkhāranirodho, To jest, nestankom neznanja, mentalni obrasci (nestaju);
saṅkhāranirodhā viññāṇanirodho, nestankom mentalnih obrazaca, svest nestaje;
viññāṇanirodhā nāmarūpanirodho, nestankom svesti, mentalno-materijalno nestaje;
nāmarūpanirodhā saḷāyatananirodho, nestankom mentalno-materijalnog, šest područja čula nestaje;
saḷāyatananirodhā phassanirodho, nestankom šest područja čula, kontakt nestaje;
phassanirodhā vedanānirodho, nestankom kontakta, osećaj nestaje;
vedanānirodhā taṇhānirodho, nestankom osećaja, žudnja nestaje;
taṇhānirodhā upādānanirodho, nestankom žudnje, vezivanje nestaje;
upādānanirodhā bhavanirodho, nestankom vezivanja, bivanje nestaje;
bhavanirodhā jātinirodho, nestankom bivanja, rođenje nestaje;
jātinirodhā jarāmaraṇaṁ sokaparidevadukkhadomanassupāyāsā nirujjhanti. nestankom rođenja, starost i smrt, žalost, naricanje, bol, tuga i očaj nestaju.
Evametassa kevalassa dukkhakkhandhassa nirodho hoti. Tako nestaje čitav ovaj okean patnje.
Api nu tumhe, bhikkhave, evaṁ jānantā evaṁ passantā pubbantaṁ vā paṭidhāveyyātha: Monasi, kad znate i vidite na ovakav način, hoćete li se vraćati prošlosti ovako:
‘ahesumha nu kho mayaṁ atītamaddhānaṁ, nanu kho ahesumha atītamaddhānaṁ, kiṁ nu kho ahesumha atītamaddhānaṁ, kathaṁ nu kho ahesumha atītamaddhānaṁ, kiṁ hutvā kiṁ ahesumha nu kho mayaṁ atītamaddhānan’”ti? ‘Je li nas bilo u prošlosti? Ili nas nije bilo u prošlosti? Šta smo bili u prošlosti? Kako nam je bilo u prošlosti? Šta smo bili pre nego što smo postali nešto drugo u prošlosti?’”
“No hetaṁ, bhante”. –„Ne, nećemo.”
“Api nu tumhe, bhikkhave, evaṁ jānantā evaṁ passantā aparantaṁ vā paṭidhāveyyātha—–Kad znate i vidite na ovakav način, hoćete li ići u budućnost ovako:
bhavissāma nu kho mayaṁ anāgatamaddhānaṁ, nanu kho bhavissāma anāgatamaddhānaṁ, kiṁ nu kho bhavissāma anāgatamaddhānaṁ, kathaṁ nu kho bhavissāma anāgatamaddhānaṁ, kiṁ hutvā kiṁ bhavissāma nu kho mayaṁ anāgatamaddhānan”ti? ‘Hoće li nas biti u budućnosti? Ili nas neće biti u budućnosti? Šta ćemo biti u budućnosti? Kako će nam biti u budućnosti? Šta ćemo biti pre nego što postanemo nešto drugo u budućnosti?’”
“No hetaṁ, bhante”. –„Nećemo.”
“Api nu tumhe, bhikkhave, evaṁ jānantā evaṁ passantā etarahi vā paccuppannamaddhānaṁ ajjhattaṁ kathaṅkathī assatha—Kad znate i vidite na ovakav način, hoćete li biti zbunjeni o sadašnjosti:
ahaṁ nu khosmi, no nu khosmi, kiṁ nu khosmi, kathaṁ nu khosmi, ayaṁ nu kho satto kuto āgato, so kuhiṁ gāmī bhavissatī”ti? ‘Jesam li? Nisam li? Kako sam? Odakle ovo biće dolazi? Kuda će otići?’”
“No hetaṁ, bhante”. –„Zaista nećemo.”
“Api nu tumhe, bhikkhave, evaṁ jānantā evaṁ passantā evaṁ vadeyyātha—„Monasi, kad znate i vidite na ovakav način, hoćete li ovako govoriti:
satthā no garu, satthugāravena ca mayaṁ evaṁ vademā”ti? ‘Poštujemo svog Učitelja. Govorimo ovako iz poštovanja prema svom Učitelju?’”
“No hetaṁ, bhante”. –„Ne, nećemo.”
“Api nu tumhe, bhikkhave, evaṁ jānantā evaṁ passantā evaṁ vadeyyātha—–Kad znate i vidite na ovakav način, hoćete li
samaṇo evamāha, samaṇā ca nāma mayaṁ evaṁ vademā”ti?
“No hetaṁ, bhante”. –„Nećemo.”
“Api nu tumhe, bhikkhave, evaṁ jānantā evaṁ passantā aññaṁ satthāraṁ uddiseyyāthā”ti? –„Kad znate i vidite na ovakav način, hoćete li priznati nekog drugog učitelja?”
“No hetaṁ, bhante”. –„Ne, poštovani gospodine.”
“Api nu tumhe, bhikkhave, evaṁ jānantā evaṁ passantā yāni tāni puthusamaṇabrāhmaṇānaṁ vata kotūhalamaṅgalāni tāni sārato paccāgaccheyyāthā”ti? –„Kad znate i vidite na ovakav način, hoćete li se vratiti ritualima, burnim debatama i znamenjima običnih asketa i brahmana, uzimajući sve to kao suštinu (svetačkog života)?”
“No hetaṁ, bhante”. –„Zaista nećemo.”
“Nanu, bhikkhave, yadeva tumhākaṁ sāmaṁ ñātaṁ sāmaṁ diṭṭhaṁ sāmaṁ viditaṁ, tadeva tumhe vadethā”ti. –„Govorite li jedino o onome što ste saznali, videli i razumeli svako za sebe?”
“Evaṁ, bhante”. –„Da, poštovani gospodine.”
“Sādhu, bhikkhave, upanītā kho me tumhe, bhikkhave, iminā sandiṭṭhikena dhammena akālikena ehipassikena opaneyyikena paccattaṁ veditabbena viññūhi. –„Dobro je, monasi. Vodio sam vas pomoću ove Dhamme, koja je vidljiva ovde i sada, vanvremena, poziva da je lično istražite, praktikujete i postanete mudri svako sam za sebe.
Sandiṭṭhiko ayaṁ, bhikkhave, dhammo akāliko ehipassiko opaneyyiko paccattaṁ veditabbo viññūhi—U vezi s tim je rečeno:
iti yantaṁ vuttaṁ, idametaṁ paṭicca vuttanti. ‘Monasi, ova Dhamma je vidljiva ovde i sada, vanvremena, poziva da je lično istražite, praktikujete i postanete mudri razumevši je svako sam za sebe.’
Tiṇṇaṁ kho pana, bhikkhave, sannipātā gabbhassāvakkanti hoti. Monasi, začeće ploda u materici dešava se kroz sjedinjavanje tri elementa.
Idha mātāpitaro ca sannipatitā honti, mātā ca na utunī hoti, gandhabbo ca na paccupaṭṭhito hoti, neva tāva gabbhassāvakkanti hoti. Tako, sjedine se majka i otac, ali ako to nisu plodni dani za majku i gandhabba nije tu–u tom slučaju nema začetka ploda u materici.
Idha mātāpitaro ca sannipatitā honti, mātā ca utunī hoti, gandhabbo ca na paccupaṭṭhito hoti, neva tāva gabbhassāvakkanti hoti. Takođe, ako se sjedine majka i otac, ako su to plodni dani za majku, ali gandhabba nije tu–u tom slučaju nema začetka ploda u materici.
Yato ca kho, bhikkhave, mātāpitaro ca sannipatitā honti, mātā ca utunī hoti, gandhabbo ca paccupaṭṭhito hoti—evaṁ tiṇṇaṁ sannipātā gabbhassāvakkanti hoti. Ali ako se sjedine majka i otac, ako su to plodni dani za majku i gandhabba je tu, kroz sjedinjavanje ta tri elementa začinje se plod u materici.
Tamenaṁ, bhikkhave, mātā nava vā dasa vā māse gabbhaṁ kucchinā pariharati mahatā saṁsayena garubhāraṁ. Majka tada nosi plod u materici devet ili deset meseci, s mnogo brige, kao težak teret.
Tamenaṁ, bhikkhave, mātā navannaṁ vā dasannaṁ vā māsānaṁ accayena vijāyati mahatā saṁsayena garubhāraṁ. Kad prođu devet ili deset meseci, majka se porađa s mnogo brige, kao težak teret.
Tamenaṁ jātaṁ samānaṁ sakena lohitena poseti. Kada se dete rodi, hrani ga sopstvenom krvlju,
Lohitañhetaṁ, bhikkhave, ariyassa vinaye yadidaṁ mātuthaññaṁ. jer se majčino mleko naziva krvlju unutar prakse Plemenitog.
Sa kho so, bhikkhave, kumāro vuddhimanvāya indriyānaṁ paripākamanvāya Kada odraste i sposobnosti mu se razviju,
yāni tāni kumārakānaṁ kīḷāpanakāni tehi kīḷati, seyyathidaṁ—vaṅkakaṁ ghaṭikaṁ mokkhacikaṁ ciṅgulakaṁ pattāḷhakaṁ rathakaṁ dhanukaṁ. dete se igra igračkama kao što su mali plugovi i klis, prevrće se, pravi male mlinove, stvari i vozila, lûk i strelu.
Sa kho so, bhikkhave, kumāro vuddhimanvāya indriyānaṁ paripākamanvāya Kad odraste i sposobnosti mu se (još više) razviju,
pañcahi kāmaguṇehi samappito samaṅgībhūto paricāreti—mladić uživa u svojih pet struna zadovoljstava čula,
cakkhuviññeyyehi rūpehi iṭṭhehi kantehi manāpehi piyarūpehi kāmūpasaṁhitehi rajanīyehi, oblicima dostupnim oku …
sotaviññeyyehi saddehi … zvukovima dostupnim uhu …
ghānaviññeyyehi gandhehi … mirisima dostupnim nosu …
jivhāviññeyyehi rasehi … ukusima dostupnim jeziku …
kāyaviññeyyehi phoṭṭhabbehi iṭṭhehi kantehi manāpehi piyarūpehi kāmūpasaṁhitehi rajanīyehi. predmetima dostupnim telu, koji su primamljivi, poželjni, prijatni i dopadljivi, povezani sa željom za zadovoljstvima čula i podsticajni za strast.
So cakkhunā rūpaṁ disvā piyarūpe rūpe sārajjati, appiyarūpe rūpe byāpajjati, anupaṭṭhitakāyasati ca viharati parittacetaso. Kad vidi oblik okom, žudi za njim ako je prijatan; oseća odbojnost ako je neprijatan.
Tañca cetovimuttiṁ paññāvimuttiṁ yathābhūtaṁ nappajānāti yatthassa te pāpakā akusalā dhammā aparisesā nirujjhanti. Živi tako bez čvrsto ustaljene svesnosti tela, ograničenog uma i ne razume onako kako zaista jeste oslobođenje uma i oslobođenje mudrošću, u kojem ta loša mentalna stanja nestaju bez ikakvog ostatka.
So evaṁ anurodhavirodhaṁ samāpanno yaṁ kiñci vedanaṁ vedeti sukhaṁ vā dukkhaṁ vā adukkhamasukhaṁ vā, so taṁ vedanaṁ abhinandati abhivadati ajjhosāya tiṭṭhati. Zaokupljen tako sviđanjem i nesviđanjem, koji god osećaj da oseti–prijatan, bolan ili ni bolan ni prijatan–oduševljava se tim osećajem, oberučke ga prihvata i čvrsto drži.
Tassa taṁ vedanaṁ abhinandato abhivadato ajjhosāya tiṭṭhato uppajjati nandī. Tako, u njemu se javlja oduševljenje osećajima.
Yā vedanāsu nandī tadupādānaṁ, tassupādānapaccayā bhavo, bhavapaccayā jāti, jātipaccayā jarāmaraṇaṁ sokaparidevadukkhadomanassupāyāsā sambhavanti. A oduševljavanje osećajima znači vezivanje. S vezivanjem kao uzrokom, bivanje (nastaje); s bivanjem kao uzrokom, rođenje; s rođenjem kao uzrokom, starost i smrt, žalost, naricanje, bol, tuga i očaj nastaju.
Evametassa kevalassa dukkhakkhandhassa samudayo hoti. Tako nastaje čitav ovaj okean patnje.
Sotena saddaṁ sutvā …pe… Kad zvuk čuje uhom …
ghānena gandhaṁ ghāyitvā …pe… Kad miris oseti nosom …
jivhāya rasaṁ sāyitvā …pe… Kad ukus okusi jezikom …
kāyena phoṭṭhabbaṁ phusitvā …pe… Kad predmet dodirne telom …
manasā dhammaṁ viññāya piyarūpe dhamme sārajjati, appiyarūpe dhamme byāpajjati, anupaṭṭhitakāyasati ca viharati parittacetaso. Kad objekat uma razume umom,
Tañca cetovimuttiṁ paññāvimuttiṁ yathābhūtaṁ nappajānāti yatthassa te pāpakā akusalā dhammā aparisesā nirujjhanti.
So evaṁ anurodhavirodhaṁ samāpanno yaṁ kiñci vedanaṁ vedeti sukhaṁ vā dukkhaṁ vā adukkhamasukhaṁ vā, so taṁ vedanaṁ abhinandati abhivadati ajjhosāya tiṭṭhati.
Tassa taṁ vedanaṁ abhinandato abhivadato ajjhosāya tiṭṭhato uppajjati nandī.
Yā vedanāsu nandī tadupādānaṁ, tassupādānapaccayā bhavo, bhavapaccayā jāti, jātipaccayā jarāmaraṇaṁ sokaparidevadukkhadomanassupāyāsā sambhavanti.
Evametassa kevalassa dukkhakkhandhassa samudayo hoti.
Idha, bhikkhave, tathāgato loke uppajjati arahaṁ sammāsambuddho vijjācaraṇasampanno sugato lokavidū anuttaro purisadammasārathi satthā devamanussānaṁ buddho bhagavā. Isto tako, monasi, Tathāgata se pojavljuje u ovome svetu, plemenit i potpuno probuđen …
So imaṁ lokaṁ sadevakaṁ samārakaṁ sabrahmakaṁ sassamaṇabrāhmaṇiṁ pajaṁ sadevamanussaṁ sayaṁ abhiññā sacchikatvā pavedeti.
So dhammaṁ deseti ādikalyāṇaṁ majjhekalyāṇaṁ pariyosānakalyāṇaṁ sātthaṁ sabyañjanaṁ;
kevalaparipuṇṇaṁ parisuddhaṁ brahmacariyaṁ pakāseti.
Taṁ dhammaṁ suṇāti gahapati vā gahapatiputto vā aññatarasmiṁ vā kule paccājāto.
So taṁ dhammaṁ sutvā tathāgate saddhaṁ paṭilabhati.
So tena saddhāpaṭilābhena samannāgato iti paṭisañcikkhati:
‘sambādho gharāvāso rajāpatho, abbhokāso pabbajjā.
Nayidaṁ sukaraṁ agāraṁ ajjhāvasatā ekantaparipuṇṇaṁ ekantaparisuddhaṁ saṅkhalikhitaṁ brahmacariyaṁ carituṁ.
Yannūnāhaṁ kesamassuṁ ohāretvā, kāsāyāni vatthāni acchādetvā, agārasmā anagāriyaṁ pabbajeyyan’”ti.
So aparena samayena appaṁ vā bhogakkhandhaṁ pahāya, mahantaṁ vā bhogakkhandhaṁ pahāya, appaṁ vā ñātiparivaṭṭaṁ pahāya, mahantaṁ vā ñātiparivaṭṭaṁ pahāya, kesamassuṁ ohāretvā, kāsāyāni vatthāni acchādetvā, agārasmā anagāriyaṁ pabbajati.
So evaṁ pabbajito samāno bhikkhūnaṁ sikkhāsājīvasamāpanno pāṇātipātaṁ pahāya pāṇātipātā paṭivirato hoti, nihitadaṇḍo nihitasattho lajjī dayāpanno sabbapāṇabhūtahitānukampī viharati.
Adinnādānaṁ pahāya adinnādānā paṭivirato hoti, dinnādāyī dinnapāṭikaṅkhī athenena sucibhūtena attanā viharati.
Abrahmacariyaṁ pahāya brahmacārī hoti, ārācārī virato methunā gāmadhammā.
Musāvādaṁ pahāya musāvādā paṭivirato hoti, saccavādī saccasandho theto paccayiko avisaṁvādako lokassa.
Pisuṇaṁ vācaṁ pahāya pisuṇāya vācāya paṭivirato hoti—ito sutvā na amutra akkhātā imesaṁ bhedāya, amutra vā sutvā na imesaṁ akkhātā amūsaṁ bhedāya. Iti bhinnānaṁ vā sandhātā, sahitānaṁ vā anuppadātā samaggārāmo samaggarato samagganandī, samaggakaraṇiṁ vācaṁ bhāsitā hoti.
Pharusaṁ vācaṁ pahāya pharusāya vācāya paṭivirato hoti—yā sā vācā nelā kaṇṇasukhā pemanīyā hadayaṅgamā porī bahujanakantā bahujanamanāpā tathārūpiṁ vācaṁ bhāsitā hoti.
Samphappalāpaṁ pahāya samphappalāpā paṭivirato hoti, kālavādī bhūtavādī atthavādī dhammavādī vinayavādī, nidhānavatiṁ vācaṁ bhāsitā kālena, sāpadesaṁ pariyantavatiṁ atthasaṁhitaṁ.
So bījagāmabhūtagāmasamārambhā paṭivirato hoti,
ekabhattiko hoti rattūparato, virato vikālabhojanā.
Naccagītavāditavisūkadassanā paṭivirato hoti,
mālāgandhavilepanadhāraṇamaṇḍanavibhūsanaṭṭhānā paṭivirato hoti,
uccāsayanamahāsayanā paṭivirato hoti,
jātarūparajatapaṭiggahaṇā paṭivirato hoti,
āmakadhaññapaṭiggahaṇā paṭivirato hoti,
āmakamaṁsapaṭiggahaṇā paṭivirato hoti,
itthikumārikapaṭiggahaṇā paṭivirato hoti,
dāsidāsapaṭiggahaṇā paṭivirato hoti,
ajeḷakapaṭiggahaṇā paṭivirato hoti,
kukkuṭasūkarapaṭiggahaṇā paṭivirato hoti,
hatthigavāssavaḷavapaṭiggahaṇā paṭivirato hoti,
khettavatthupaṭiggahaṇā paṭivirato hoti,
dūteyyapahiṇagamanānuyogā paṭivirato hoti,
kayavikkayā paṭivirato hoti,
tulākūṭakaṁsakūṭamānakūṭā paṭivirato hoti,
ukkoṭanavañcananikatisāciyogā paṭivirato hoti,
chedanavadhabandhanaviparāmosaālopasahasākārā paṭivirato hoti.
So santuṭṭho hoti kāyaparihārikena cīvarena kucchiparihārikena piṇḍapātena. So yena yeneva pakkamati samādāyeva pakkamati.
Seyyathāpi nāma pakkhī sakuṇo yena yeneva ḍeti sapattabhārova ḍeti;
evameva bhikkhu santuṭṭho hoti kāyaparihārikena cīvarena, kucchiparihārikena piṇḍapātena. So yena yeneva pakkamati samādāyeva pakkamati.
So iminā ariyena sīlakkhandhena samannāgato ajjhattaṁ anavajjasukhaṁ paṭisaṁvedeti.
So cakkhunā rūpaṁ disvā na nimittaggāhī hoti nānubyañjanaggāhī.
Yatvādhikaraṇamenaṁ cakkhundriyaṁ asaṁvutaṁ viharantaṁ abhijjhādomanassā pāpakā akusalā dhammā anvāssaveyyuṁ tassa saṁvarāya paṭipajjati, rakkhati cakkhundriyaṁ, cakkhundriye saṁvaraṁ āpajjati.
Sotena saddaṁ sutvā …pe…
ghānena gandhaṁ ghāyitvā …pe…
jivhāya rasaṁ sāyitvā …pe…
kāyena phoṭṭhabbaṁ phusitvā …pe…
manasā dhammaṁ viññāya na nimittaggāhī hoti nānubyañjanaggāhī.
Yatvādhikaraṇamenaṁ manindriyaṁ asaṁvutaṁ viharantaṁ abhijjhādomanassā pāpakā akusalā dhammā anvāssaveyyuṁ tassa saṁvarāya paṭipajjati, rakkhati manindriyaṁ manindriye saṁvaraṁ āpajjati.
So iminā ariyena indriyasaṁvarena samannāgato ajjhattaṁ abyāsekasukhaṁ paṭisaṁvedeti.
So abhikkante paṭikkante sampajānakārī hoti, ālokite vilokite sampajānakārī hoti, samiñjite pasārite sampajānakārī hoti, saṅghāṭipattacīvaradhāraṇe sampajānakārī hoti, asite pīte khāyite sāyite sampajānakārī hoti, uccārapassāvakamme sampajānakārī hoti, gate ṭhite nisinne sutte jāgarite bhāsite tuṇhībhāve sampajānakārī hoti.
So iminā ca ariyena sīlakkhandhena samannāgato, imāya ca ariyāya santuṭṭhiyā samannāgato, iminā ca ariyena indriyasaṁvarena samannāgato, iminā ca ariyena satisampajaññena samannāgato,
vivittaṁ senāsanaṁ bhajati—araññaṁ rukkhamūlaṁ pabbataṁ kandaraṁ giriguhaṁ susānaṁ vanapatthaṁ abbhokāsaṁ palālapuñjaṁ.
So pacchābhattaṁ piṇḍapātapaṭikkanto nisīdati pallaṅkaṁ ābhujitvā, ujuṁ kāyaṁ paṇidhāya, parimukhaṁ satiṁ upaṭṭhapetvā.
So abhijjhaṁ loke pahāya vigatābhijjhena cetasā viharati, abhijjhāya cittaṁ parisodheti;
byāpādapadosaṁ pahāya abyāpannacitto viharati, sabbapāṇabhūtahitānukampī, byāpādapadosā cittaṁ parisodheti;
thinamiddhaṁ pahāya vigatathinamiddho viharati ālokasaññī, sato sampajāno, thinamiddhā cittaṁ parisodheti;
uddhaccakukkuccaṁ pahāya anuddhato viharati ajjhattaṁ vūpasantacitto, uddhaccakukkuccā cittaṁ parisodheti;
vicikicchaṁ pahāya tiṇṇavicikiccho viharati akathaṅkathī kusalesu dhammesu, vicikicchāya cittaṁ parisodheti. … um svoj pročišćuje od sumnjičavosti.
So ime pañca nīvaraṇe pahāya cetaso upakkilese paññāya dubbalīkaraṇe, Kad je tako napustio ovih pet prepreka, nesavršenosti uma koje slabe mudrost, sasvim obuzdanih čula, bez mentalnih nečistoća, ulazi on i ostaje na prvom stupnju zadubljenja …
vivicceva kāmehi vivicca akusalehi dhammehi savitakkaṁ savicāraṁ vivekajaṁ pītisukhaṁ paṭhamaṁ jhānaṁ upasampajja viharati. Smirivanjem usmerene misli i istraživanja monah ulazi i ostaje na drugom stupnju zadubljenja …
Puna caparaṁ, bhikkhave, bhikkhu vitakkavicārānaṁ vūpasamā ajjhattaṁ sampasādanaṁ cetaso ekodibhāvaṁ avitakkaṁ avicāraṁ samādhijaṁ pītisukhaṁ dutiyaṁ jhānaṁ …pe… slabljenjem ushićenja … on ulazi i ostaje na trećem stupnju zadubljenja …
tatiyaṁ jhānaṁ …pe…
catutthaṁ jhānaṁ upasampajja viharati. Napuštanjem zadovoljstva i bola … on ulazi i ostaje na četvrtom stupnju zadubljenja, koji nije ni bolan ni prijatan, a čini ga čista svesnost, zasnovana na spokojstvu.
So cakkhunā rūpaṁ disvā piyarūpe rūpe na sārajjati, appiyarūpe rūpe na byāpajjati, upaṭṭhitakāyasati ca viharati appamāṇacetaso. Kad vidi oblik okom, ne žudi za njim ako je prijatan; niti oseća odbojnost ako je neprijatan. Živi tako sa čvrsto ustaljenom svesnosti tela, neograničenog uma
Tañca cetovimuttiṁ paññāvimuttiṁ yathābhūtaṁ pajānāti yatthassa te pāpakā akusalā dhammā aparisesā nirujjhanti. i razume onako kako zaista jeste oslobođenje uma i oslobođenje mudrošću, u kojem ta loša mentalna stanja nestaju bez ikakvog ostatka.
So evaṁ anurodhavirodhavippahīno yaṁ kiñci vedanaṁ vedeti, sukhaṁ vā dukkhaṁ vā adukkhamasukhaṁ vā, so taṁ vedanaṁ nābhinandati nābhivadati nājjhosāya tiṭṭhati. Napustivši tako sviđanje i nesviđanje, koji god osećaj da oseti–prijatan, bolan ili ni bolan ni prijatan–ne oduševljava se tim osećajem, ne prihvata ga oberučke, niti ga čvrsto drži.
Tassa taṁ vedanaṁ anabhinandato anabhivadato anajjhosāya tiṭṭhato yā vedanāsu nandī sā nirujjhati. Kad čini tako, u njemu nestaje oduševljenje osećajima.
Tassa nandīnirodhā upādānanirodho, upādānanirodhā bhavanirodho, bhavanirodhā jātinirodho, jātinirodhā jarāmaraṇaṁ sokaparidevadukkhadomanassupāyāsā nirujjhanti. A nestankom oduševljavanja osećajima nestaje vezivanje. Nestankom vezivanja, bivanje (nestaje); nestankom bivanja, nestaje rođenje; nestankom rođenja, starost i smrt, žalost, naricanje, bol, tuga i očaj nestaju.
Evametassa kevalassa dukkhakkhandhassa nirodho hoti. Tako nestaje čitav ovaj okean patnje.
Sotena saddaṁ sutvā …pe… Kad zvuk čuje uhom …
ghānena gandhaṁ ghāyitvā …pe… Kad miris oseti nosom …
jivhāya rasaṁ sāyitvā …pe… Kad ukus okusi jezikom …
kāyena phoṭṭhabbaṁ phusitvā …pe… Kad predmet dodirne telom …
manasā dhammaṁ viññāya piyarūpe dhamme na sārajjati, appiyarūpe dhamme na byāpajjati, upaṭṭhitakāyasati ca viharati appamāṇacetaso, Kad objekat uma razume umom, ne žudi za njim ako je prijatan; niti oseća odbojnost ako je neprijatan …
tañca cetovimuttiṁ paññāvimuttiṁ yathābhūtaṁ pajānāti yatthassa te pāpakā akusalā dhammā aparisesā nirujjhanti.
So evaṁ anurodhavirodhavippahīno yaṁ kiñci vedanaṁ vedeti, sukhaṁ vā dukkhaṁ vā adukkhamasukhaṁ vā, so taṁ vedanaṁ nābhinandati nābhivadati nājjhosāya tiṭṭhati.
Tassa taṁ vedanaṁ anabhinandato anabhivadato anajjhosāya tiṭṭhato yā vedanāsu nandī sā nirujjhati.
Tassa nandīnirodhā upādānanirodho, upādānanirodhā bhavanirodho, bhavanirodhā jātinirodho, jātinirodhā jarāmaraṇaṁ sokaparidevadukkhadomanassupāyāsā nirujjhanti. A nestankom oduševljavanja nestaje vezivanje. Nestankom vezivanja, bivanje (nestaje); nestankom bivanja, nestaje rođenje; nestankom rođenja, starost i smrt, žalost, naricanje, bol, tuga i očaj nestaju.
Evametassa kevalassa dukkhakkhandhassa nirodho hoti. Tako nestaje čitav ovaj okean patnje.
Imaṁ kho me tumhe, bhikkhave, saṅkhittena taṇhāsaṅkhayavimuttiṁ dhāretha, sātiṁ pana bhikkhuṁ kevaṭṭaputtaṁ mahātaṇhājālataṇhāsaṅghāṭappaṭimukkan”ti. Monasi, zapamtite ovaj moj govor ukratko kao oslobođenje kroz iskorenjivanje žudnje. A monaha Sātija, ribarevog sina, upamtite kao nekoga ko je upleten u ogromnu mrežu žudnje, u klopku žudnje.”
Idamavoca bhagavā. Tako reče Blaženi.
Attamanā te bhikkhū bhagavato bhāsitaṁ abhinandunti. Zadovoljni, monasi se obradovaše rečima Blaženoga.
Mahātaṇhāsaṅkhayasuttaṁ niṭṭhitaṁ aṭṭhamaṁ.