Other Translations: Deutsch , English , Italiano , ру́сский язы́к
From:
Majjhima Nikāya 14 Budini govori srednje dužine 14
Cūḷadukkhakkhandhasutta Kratki govor o okeanu patnje
Evaṁ me sutaṁ—Ovako sam čuo.
ekaṁ samayaṁ bhagavā sakkesu viharati kapilavatthusmiṁ nigrodhārāme. Jednom je Blaženi boravio u zemlji Sakyana, kraj Kapilavatthua, u Nigrodhinom gaju.
Atha kho mahānāmo sakko yena bhagavā tenupasaṅkami; upasaṅkamitvā bhagavantaṁ abhivādetvā ekamantaṁ nisīdi. Ekamantaṁ nisinno kho mahānāmo sakko bhagavantaṁ etadavoca: Onda Sakyanin Mahānāma dođe do Blaženog, pokloni mu se i sede sa strane. Dok je tako sedeo, reče on Blaženome:
“dīgharattāhaṁ, bhante, bhagavatā evaṁ dhammaṁ desitaṁ ājānāmi: „Poštovani gospodine, odavno sam razumeo Dhammu kojoj podučava Blaženi ovako:
‘lobho cittassa upakkileso, doso cittassa upakkileso, moho cittassa upakkileso’ti. ‘Pohlepa jeste nečistoća koja prlja um, mržnja jeste nečistoća koja prlja um, obmanutost jeste nečistoća koja prlja um.’
Evañcāhaṁ, bhante, bhagavatā dhammaṁ desitaṁ ājānāmi: Pa ipak, iako razumem Dhammu kojoj tako podučava Blaženi,
‘lobho cittassa upakkileso, doso cittassa upakkileso, moho cittassa upakkileso’ti.
Atha ca pana me ekadā lobhadhammāpi cittaṁ pariyādāya tiṭṭhanti, dosadhammāpi cittaṁ pariyādāya tiṭṭhanti, mohadhammāpi cittaṁ pariyādāya tiṭṭhanti. s vremena na vreme pohlepa, mržnja i obmanutost opsednu moj um i u njemu ostanu.
Tassa mayhaṁ, bhante, evaṁ hoti: I zato ovako pomislih:
‘kosu nāma me dhammo ajjhattaṁ appahīno yena me ekadā lobhadhammāpi cittaṁ pariyādāya tiṭṭhanti, dosadhammāpi cittaṁ pariyādāya tiṭṭhanti, mohadhammāpi cittaṁ pariyādāya tiṭṭhantī’”ti. ’Koje to stanje u sebi još nisam napustio, te zbog njega, s vremena na vreme, pohlepa, mržnja i obmanutost opsednu moj um i u njemu ostanu’.”
“So eva kho te, mahānāma, dhammo ajjhattaṁ appahīno yena te ekadā lobhadhammāpi cittaṁ pariyādāya tiṭṭhanti, dosadhammāpi cittaṁ pariyādāya tiṭṭhanti, mohadhammāpi cittaṁ pariyādāya tiṭṭhanti. „Mahānāmo, postoji stanje u tebi koje još nisi napustio, te zbog njega, s vremena na vreme pohlepa, mržnja i obmanutost opsednu tvoj um i u njemu ostanu.
So ca hi te, mahānāma, dhammo ajjhattaṁ pahīno abhavissa, na tvaṁ agāraṁ ajjhāvaseyyāsi, na kāme paribhuñjeyyāsi. Jer da si to stanje u sebi napustio, ne bi živeo životom kućedomaćina, ne bi uživao u zadovoljstvima čula.
Yasmā ca kho te, mahānāma, so eva dhammo ajjhattaṁ appahīno tasmā tvaṁ agāraṁ ajjhāvasasi, kāme paribhuñjasi. Zato što to stanje u sebi nisi napustio, živiš životom kućedomaćina i uživaš u zadovoljstvima čula.
‘Appassādā kāmā bahudukkhā bahupāyāsā, ādīnavo ettha bhiyyo’ti—Zadovoljstva čula pružaju malo zadovoljenja, a mnogo patnje i očajanja; velika je opasnost od njih.
iti cepi, mahānāma, ariyasāvakassa yathābhūtaṁ sammappaññāya sudiṭṭhaṁ hoti, so ca aññatreva kāmehi aññatra akusalehi dhammehi pītisukhaṁ nādhigacchati, aññaṁ vā tato santataraṁ;
atha kho so neva tāva anāvaṭṭī kāmesu hoti. njega još uvek mogu privlačiti zadovoljstva čula.
Yato ca kho, mahānāma, ariyasāvakassa ‘appassādā kāmā bahudukkhā bahupāyāsā, ādīnavo ettha bhiyyo’ti—evametaṁ yathābhūtaṁ sammappaññāya sudiṭṭhaṁ hoti, so ca aññatreva kāmehi aññatra akusalehi dhammehi pītisukhaṁ adhigacchati aññaṁ vā tato santataraṁ; Ali kad je plemeniti učenik jasno video onako kako zaista jeste, sa pravom mudrošću, da zadovoljstva čula pružaju malo zadovoljenja, a mnogo patnje i očajanja, kako je velika opasnost od njih, kada uz to još dostigne ushićenje i zadovoljstvo koji ne zavise od zadovoljstava čula, ne zavise od nepovoljnih stanja uma, ili neko stanje još smirenije od toga,
atha kho so anāvaṭṭī kāmesu hoti. tada njega više ne privlače zadovoljstva čula.
Mayhampi kho, mahānāma, pubbeva sambodhā, anabhisambuddhassa bodhisattasseva sato, Pre probuđenja, Mahānāma, dok sam još bio samo neprobuđeni Bodhisatta, i ja sam video
‘appassādā kāmā bahudukkhā bahupāyāsā, ādīnavo ettha bhiyyo’ti—evametaṁ yathābhūtaṁ sammappaññāya sudiṭṭhaṁ hoti, onako kako zaista jeste, sa pravom mudrošću, da zadovoljstva čula pružaju malo zadovoljenja, a mnogo patnje i očajanja, kako je velika opasnost od njih.
so ca aññatreva kāmehi aññatra akusalehi dhammehi pītisukhaṁ nājjhagamaṁ, aññaṁ vā tato santataraṁ; I sve dok nisam dostigao ushićenje i zadovoljstvo koji ne zavise od zadovoljstava čula, ne zavise od nepovoljnih stanja uma, dok nisam stigao do nečeg još mirnijeg od toga,
atha khvāhaṁ neva tāva anāvaṭṭī kāmesu paccaññāsiṁ. zadovoljstva čula su me još uvek mola privući.
Yato ca kho me, mahānāma, ‘appassādā kāmā bahudukkhā bahupāyāsā, ādīnavo ettha bhiyyo’ti—evametaṁ yathābhūtaṁ sammappaññāya sudiṭṭhaṁ ahosi, so ca aññatreva kāmehi aññatra akusalehi dhammehi pītisukhaṁ ajjhagamaṁ, aññaṁ vā tato santataraṁ; Ali kada sam jasno video onako kako zaista jeste, sa pravom mudrošću, da zadovoljstva čula pružaju malo zadovoljenja, a mnogo patnje i očajanja, kako je velika opasnost od njih, kada sam uz to još dostigao ushićenje i zadovoljstvo koji ne zavise od zadovoljstava čula, ne zavise od nepovoljnih stanja uma, ili neko stanje još smirenije od toga,
athāhaṁ anāvaṭṭī kāmesu paccaññāsiṁ. tada me zadovoljstva čula više nisu privlačila.
Ko ca, mahānāma, kāmānaṁ assādo? A šta je to zadovoljenje u pogledu zadovoljstava čula?
Pañcime, mahānāma, kāmaguṇā. Mahānāmo, postoji ovih pet vrsta zadovoljstava čula.
Katame pañca? Kojih pet?
Cakkhuviññeyyā rūpā iṭṭhā kantā manāpā piyarūpā kāmūpasaṁhitā rajanīyā; Oblici dostupni oku za kojima se žudi, poželjni, primamljivi, dopadljivi, povezani sa željom za zadovoljstvima čula i podsticajni za strast.
sotaviññeyyā saddā …pe… Zvuci dostupni uhu…
ghānaviññeyyā gandhā … Mirisi dostupni nosu…
jivhāviññeyyā rasā … Ukusi dostupni jeziku…
kāyaviññeyyā phoṭṭhabbā iṭṭhā kantā manāpā piyarūpā kāmūpasaṁhitā rajanīyā—Dodiri dostupni telu za kojima se žudi, poželjni, primamljivi, dopadljivi, povezani sa željom za zadovoljstvima čula i podsticajni za strast.
ime kho, mahānāma, pañca kāmaguṇā. To je, Mahānāmo, pet vrsta zadovoljstava čula.
Yaṁ kho, mahānāma, ime pañca kāmaguṇe paṭicca uppajjati sukhaṁ somanassaṁ—A prijatnost i radost koji nastanu na osnovu tih pet struna zadovoljstva čula
ayaṁ kāmānaṁ assādo. jesu zadovoljenje u pogledu zadovoljstava čula.
Ko ca, mahānāma, kāmānaṁ ādīnavo? A šta je to opasnost u pogledu zadovoljstava čula?
Idha, mahānāma, kulaputto yena sippaṭṭhānena jīvikaṁ kappeti—Mahānāmo, zbog posla kojim se neki čovek bavi da bi preživeo –
yadi muddāya yadi gaṇanāya yadi saṅkhānena yadi kasiyā yadi vaṇijjāya yadi gorakkhena yadi issatthena yadi rājaporisena yadi sippaññatarena, bilo da je reč o računanju, popisivanju, obračunavanju, ratarstvu, trgovini, povrtarstvu, streljaštvu, služenju kralju, bilo kojem drugom zanatu –
sītassa purakkhato uṇhassa purakkhato ḍaṁsamakasavātātapasarīsapasamphassehi rissamāno khuppipāsāya mīyamāno; on mora da se suoči sa hladnoćom, da se suoči sa vrućinom, povređuju ga ubodi obada, komaraca, vetar, sunce, gmizavci; rizikuje smrt od gladi i žeđi.
ayampi, mahānāma, kāmānaṁ ādīnavo sandiṭṭhiko dukkhakkhandho kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu. To je opasnost u pogledu zadovoljstava čula vidljiva ovde i sada, okean patnje koji ima zadovoljstva čula kao svoj uzrok, zadovoljstva čula kao svoj izvor, zadovoljstva čula kao svoju osnovu; opasnost koja je jednostavno uzrokovana zadovoljstvima čula.
Tassa ce, mahānāma, kulaputtassa evaṁ uṭṭhahato ghaṭato vāyamato te bhogā nābhinipphajjanti, Ako taj čovek ne stekne bilo kakvu imovinu dok radi i muči se, dok ulaže napor,
so socati kilamati paridevati urattāḷiṁ kandati sammohaṁ āpajjati ‘moghaṁ vata me uṭṭhānaṁ, aphalo vata me vāyāmo’ti. I onda tuguje, žali i nariče, plače udarajući se u prsa i postaje rastresen, jadikujući: ’Moj rad je uzalud, moj napor je bez ploda!’
Ayampi, mahānāma, kāmānaṁ ādīnavo sandiṭṭhiko dukkhakkhandho kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu. I to je opasnost u pogledu zadovoljstava čula vidljiva ovde i sada… opasnost koja je jednostavno uzrokovana zadovoljstvima čula.
Tassa ce, mahānāma, kulaputtassa evaṁ uṭṭhahato ghaṭato vāyamato te bhogā abhinipphajjanti. Ako taj čovek stekne bilo kakvu imovinu dok radi i muči se, dok ulaže napor,
So tesaṁ bhogānaṁ ārakkhādhikaraṇaṁ dukkhaṁ domanassaṁ paṭisaṁvedeti: on doživljava bol i tugu nastojeći da je zaštiti:
‘kinti me bhoge neva rājāno hareyyuṁ, na corā hareyyuṁ, na aggi daheyya, na udakaṁ vaheyya, na appiyā vā dāyādā hareyyun’ti. ’Kako da ni kraljevi ni lopovi ne uzmu moju imovinu, da je vatra ne sagori, ni voda ne odnese, niti da je gramzivi naslednici raznesu?’
Tassa evaṁ ārakkhato gopayato te bhoge rājāno vā haranti, corā vā haranti, aggi vā dahati, udakaṁ vā vahati, appiyā vā dāyādā haranti. I dok čuva i štiti svoju imovinu, kraljevi ili lopovi je uzmu, vatra je sagori, voda je odnese ili je gramzivi naslednici raznesu.
So socati kilamati paridevati urattāḷiṁ kandati sammohaṁ āpajjati: I onda tuguje, žali i nariče, plače udarajući se u prsa i postaje rastresen, jadikujući:
‘yampi me ahosi tampi no natthī’ti. ’Ono što sam imao, sada više nemam!’
Ayampi, mahānāma, kāmānaṁ ādīnavo sandiṭṭhiko dukkhakkhandho kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu. I to je opasnost u pogledu zadovoljstava čula vidljiva ovde i sada… opasnost koja je jednostavno uzrokovana zadovoljstvima čula.
Puna caparaṁ, mahānāma, kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu rājānopi rājūhi vivadanti, khattiyāpi khattiyehi vivadanti, brāhmaṇāpi brāhmaṇehi vivadanti, gahapatīpi gahapatīhi vivadanti, mātāpi puttena vivadati, puttopi mātarā vivadati, pitāpi puttena vivadati, puttopi pitarā vivadati, bhātāpi bhātarā vivadati, bhātāpi bhaginiyā vivadati, bhaginīpi bhātarā vivadati, sahāyopi sahāyena vivadati. Dalje, Mahānamo, sa zadovoljstvima čula kao uzrokom, zadovoljstvima čula kao izvorom, zadovoljstvima čula kao osnovom, jednostavno zbog zadovoljstava čula, kraljevi se svađaju sa kraljevima, plemići s plemićima, brahmani sa brahmanima, kućedomaćini s kućedomaćinima; majka se svađa sa sinom, sin s majkom, otac sa sinom, sin sa ocem; brat se svađa sa bratom, brat sa sestrom, sestra sa bratom, prijatelj s prijateljem.
Te tattha kalahaviggahavivādāpannā aññamaññaṁ pāṇīhipi upakkamanti, leḍḍūhipi upakkamanti, daṇḍehipi upakkamanti, satthehipi upakkamanti. Tokom tih svađa, kavgi i prepirki nasrću jedni na druge pesnicama, grumenom zemlje, štapovima ili noževima,
Te tattha maraṇampi nigacchanti, maraṇamattampi dukkhaṁ. ili se izlažu nekoj drugoj smrti i teškoj patnji.
Ayampi, mahānāma, kāmānaṁ ādīnavo sandiṭṭhiko dukkhakkhandho kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu. I to je opasnost u pogledu zadovoljstava čula vidljiva ovde i sada… opasnost koja je jednostavno uzrokovana zadovoljstvima čula.
Puna caparaṁ, mahānāma, kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu asicammaṁ gahetvā, dhanukalāpaṁ sannayhitvā, ubhatobyūḷhaṁ saṅgāmaṁ pakkhandanti usūsupi khippamānesu, sattīsupi khippamānāsu, asīsupi vijjotalantesu. Dalje, sa zadovoljstvima čula kao uzrokom… ljudi uzimaju mačeve i štitove, lûk i tobolac, i jurišaju u bitku postrojeni u redove, dok strele i koplja lete unaokolo, a mačevi sevaju; tu bivaju ranjeni strelama i kopljima, glave im bivaju odsečene mačevima;
Te tattha usūhipi vijjhanti, sattiyāpi vijjhanti, asināpi sīsaṁ chindanti. tu bivaju ranjeni strelama i kopljima, glave im bivaju odsečene mačevima
Te tattha maraṇampi nigacchanti, maraṇamattampi dukkhaṁ. te tako jedni drugima donose smrt ili samrtne bolove.
Ayampi, mahānāma, kāmānaṁ ādīnavo sandiṭṭhiko dukkhakkhandho kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu. I to je opasnost u pogledu zadovoljstava čula vidljiva ovde i sada… opasnost koja je jednostavno uzrokovana zadovoljstvima čula.
Puna caparaṁ, mahānāma, kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu asicammaṁ gahetvā, dhanukalāpaṁ sannayhitvā, addāvalepanā upakāriyo pakkhandanti usūsupi khippamānesu, sattīsupi khippamānāsu, asīsupi vijjotalantesu. Dalje, sa zadovoljstvima čula kao uzrokom… ljudi uzimaju mačeve i štitove, lûk i tobolac, i jurišaju na utvrđenja, dok strele i koplja lete unaokolo, a mačevi sevaju;
Te tattha usūhipi vijjhanti, sattiyāpi vijjhanti, chakaṇakāyapi osiñcanti, abhivaggenapi omaddanti, asināpi sīsaṁ chindanti. tu bivaju ranjeni strelama i kopljima, na njih sipaju vrelo ulje ili bacaju veliko kamenje, glave im bivaju odsečene mačevima
Te tattha maraṇampi nigacchanti, maraṇamattampi dukkhaṁ. ili se izlažu nekoj drugoj smrti i teškoj patnji.
Ayampi, mahānāma, kāmānaṁ ādīnavo sandiṭṭhiko dukkhakkhandho kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu. I to je opasnost u pogledu zadovoljstava čula vidljiva ovde i sada… opasnost koja je jednostavno uzrokovana zadovoljstvima čula.
Puna caparaṁ, mahānāma, kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu sandhimpi chindanti, nillopampi haranti, ekāgārikampi karonti, paripanthepi tiṭṭhanti, paradārampi gacchanti. Dalje, sa zadovoljstvima čula kao uzrokom… ljudi provaljuju u kuće, otimaju, kradu, postavljaju zasede, zavode tuđe žene,
Tamenaṁ rājāno gahetvā vividhā kammakāraṇā kārenti—a kad ih uhvate, kraljevi ih stavljaju na razne muke.
kasāhipi tāḷenti, vettehipi tāḷenti, aḍḍhadaṇḍakehipi tāḷenti; hatthampi chindanti, pādampi chindanti, hatthapādampi chindanti, kaṇṇampi chindanti, nāsampi chindanti, kaṇṇanāsampi chindanti; bilaṅgathālikampi karonti, saṅkhamuṇḍikampi karonti, rāhumukhampi karonti, jotimālikampi karonti, hatthapajjotikampi karonti, erakavattikampi karonti, cīrakavāsikampi karonti, eṇeyyakampi karonti, baḷisamaṁsikampi karonti, kahāpaṇikampi karonti, khārāpatacchikampi karonti, palighaparivattikampi karonti, palālapīṭhakampi karonti, tattenapi telena osiñcanti, sunakhehipi khādāpenti, jīvantampi sūle uttāsenti, asināpi sīsaṁ chindanti. Tako ih osuđuju na težak rad, na bičevanje, na udarce štapom, na šibanje brezovim prutom, na odsecanje šake, na odsecanje stopala, na odsecanje i šake i stopala, na odsecanje ušiju, na odsecanje nosa, na odsecanje i ušiju i nosa, na ’lonac vruće kaše’, na ’brijanje školjke’, na ’Rāhuova usta’, na ’vatreni venac’, na ’vatrene ruke’, na ’vlati trave’, na ’odeću od kore’, na ’crnu antilopu’, na ’meso sa kuke’, na ’novčiće’, na ’obradu kiselinom’, na ’osovinu’, na ’slamnatu prostirku’; polivaju ih vrelim uljem, daju psima da ih rastrgnu, žive nataknu na kolac, odsecaju glave mačem –
Te tattha maraṇampi nigacchanti, maraṇamattampi dukkhaṁ. ili se izlažu nekoj drugoj smrti i teškoj patnji.
Ayampi, mahānāma, kāmānaṁ ādīnavo sandiṭṭhiko dukkhakkhandho kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu. I to je opasnost u pogledu zadovoljstava čula vidljiva ovde i sada… opasnost koja je jednostavno uzrokovana zadovoljstvima čula.
Puna caparaṁ, mahānāma, kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu kāyena duccaritaṁ caranti, vācāya duccaritaṁ caranti, manasā duccaritaṁ caranti. Dalje, sa zadovoljstvima čula kao uzrokom, zadovoljstvima čula kao izvorom, zadovoljstvima čula kao osnovom, jednostavno zbog zadovoljstava čula, ljudi čine loše stvari telom, govorom i umom.
Te kāyena duccaritaṁ caritvā, vācāya duccaritaṁ caritvā, manasā duccaritaṁ caritvā, kāyassa bhedā paraṁ maraṇā, apāyaṁ duggatiṁ vinipātaṁ nirayaṁ upapajjanti. Otuda, posle sloma tela, posle smrti, oni se preporađaju u svetu lišavanja, na lošem odredištu, u nižim svetovima, čak u čistilištu.
Ayampi, mahānāma, kāmānaṁ ādīnavo samparāyiko, dukkhakkhandho kāmahetu kāmanidānaṁ kāmādhikaraṇaṁ kāmānameva hetu. To je takođe opasnost u pogledu zadovoljstava čula vidljiva u budućem životu, okean patnje koji ima zadovoljstva čula kao svoj uzrok, zadovoljstva čula kao svoj izvor, zadovoljstva čula kao svoju osnovu; opasnost koja je jednostavno uzrokovana zadovoljstvima čula.
Ekamidāhaṁ, mahānāma, samayaṁ rājagahe viharāmi gijjhakūṭe pabbate. Jednom sam, Mahānāma, boravio kraj Rāđagahe, na Lešinarevoj hridi.
Tena kho pana samayena sambahulā nigaṇṭhā isigilipasse kāḷasilāyaṁ ubbhaṭṭhakā honti āsanapaṭikkhittā, opakkamikā dukkhā tibbā kharā kaṭukā vedanā vedayanti. U isto vreme je jedan broj nigaṇṭhi živeo na obronku planine Isigili, kod Crne stene, gde su praktikovali neprekidno stajanje, odbijali da sednu i doživljavali bolne, nepodnošljive, razdiruće osećaje zbog svojih napora.
Atha khvāhaṁ, mahānāma, sāyanhasamayaṁ paṭisallānā vuṭṭhito yena isigilipasse kāḷasilā yena te nigaṇṭhā tenupasaṅkamiṁ; upasaṅkamitvā te nigaṇṭhe etadavocaṁ: Jedno veče izašao sam iz osame i otišao do nigaṇṭhi. Upitao sam ih:
‘kiṁ nu tumhe, āvuso nigaṇṭhā, ubbhaṭṭhakā āsanapaṭikkhittā, opakkamikā dukkhā tibbā kharā kaṭukā vedanā vedayathā’ti? ‘Prijatelji, zašto praktikujete neprekidno stajanje, odbijate da sednete i doživljavate bolne, nepodnošljive, razdiruće osećaje zbog svojih napora?’
Evaṁ vutte, mahānāma, te nigaṇṭhā maṁ etadavocuṁ: Kad ovo bi izrečeno, oni odgovoriše:
‘nigaṇṭho, āvuso, nāṭaputto sabbaññū sabbadassāvī aparisesaṁ ñāṇadassanaṁ paṭijānāti: ‘Prijatelju, Nigaṇṭha Nātaputta je sveznajući i svevideći, on tvrdi da poseduje ovakvo potpuno znanje i viđenje:
“carato ca me tiṭṭhato ca suttassa ca jāgarassa ca satataṁ samitaṁ ñāṇadassanaṁ paccupaṭṭhitan”ti. „Bilo da hodam ili stojim, spavam ili sam budan, znanje i viđenje su uvek i neprekidno u meni.”
So evamāha: On ovako kaže:
“atthi kho vo, nigaṇṭhā, pubbe pāpakammaṁ kataṁ, taṁ imāya kaṭukāya dukkarakārikāya nijjīretha; „Nigaṇṭhe, činili ste loša dela u prošlosti; očistite ih strogim asketskim vežbama.
yaṁ panettha etarahi kāyena saṁvutā vācāya saṁvutā manasā saṁvutā taṁ āyatiṁ pāpassa kammassa akaraṇaṁ; I kada ste ovde i sada obuzdanog tela, govora i uma, tada ne činite loša dela za ubuduće.
iti purāṇānaṁ kammānaṁ tapasā byantibhāvā, navānaṁ kammānaṁ akaraṇā, āyatiṁ anavassavo; Tako, poništavajući asketizmom prošla dela i ne čineći nova dela, neće za vas biti posledica u budućnosti.
āyatiṁ anavassavā kammakkhayo, kammakkhayā dukkhakkhayo, dukkhakkhayā vedanākkhayo, vedanākkhayā sabbaṁ dukkhaṁ nijjiṇṇaṁ bhavissatī”ti. A bez posledica u budućnosti, iskorenjuju se dela. Iskorenjivanjem dela, patnja se iskorenjuje. Iskorenjivanjem patnje, osećaj se iskorenjuje. Iskorenjivanjem osećaja, stiže se na kraj patnje.”
Tañca panamhākaṁ ruccati ceva khamati ca, tena camha attamanā’ti. To je učenje koje odobravamo i prihvatamo, njime smo zadovoljni.’
Evaṁ vutte, ahaṁ, mahānāma, te nigaṇṭhe etadavocaṁ: Kad ovo bi izrečeno, rekoh im:
‘kiṁ pana tumhe, āvuso nigaṇṭhā, jānātha—‘Ali, prijatelji, jeste li vi uopšte sigurni
ahuvamheva mayaṁ pubbe na nāhuvamhā’ti? da ste postojali u prošlosti, a ne da niste postojali?’
‘No hidaṁ, āvuso’. ‘Ne, prijatelju.’
‘Kiṁ pana tumhe, āvuso nigaṇṭhā, jānātha—‘Ali, prijatelji, jeste li vi uopšte sigurni
akaramheva mayaṁ pubbe pāpakammaṁ na nākaramhā’ti? da ste činili loša dela u prošlosti, a da se niste uzdržavali od njih?’
‘No hidaṁ, āvuso’. ‘Ne, prijatelju.’
‘Kiṁ pana tumhe, āvuso nigaṇṭhā, jānātha—‘Ali, prijatelji, jeste li vi uopšte sigurni
evarūpaṁ vā evarūpaṁ vā pāpakammaṁ akaramhā’ti? da ste učinili takvo i takvo loše delo?’
‘No hidaṁ, āvuso’. ‘Ne, prijatelju.’
‘Kiṁ pana tumhe, āvuso nigaṇṭhā, jānātha—‘Ali, prijatelji, jeste li vi uopšte sigurni
ettakaṁ vā dukkhaṁ nijjiṇṇaṁ, ettakaṁ vā dukkhaṁ nijjīretabbaṁ, ettakamhi vā dukkhe nijjiṇṇe sabbaṁ dukkhaṁ nijjiṇṇaṁ bhavissatī’ti? koliko je do sada patnje uklonjeno, a koliko patnje još uvek ostaje da bude uklonjeno?’
‘No hidaṁ, āvuso’. ‘Ne, prijatelju.’
‘Kiṁ pana tumhe, āvuso nigaṇṭhā, jānātha—‘Ali, prijatelji, jeste li vi uopšte sigurni
diṭṭheva dhamme akusalānaṁ dhammānaṁ pahānaṁ, kusalānaṁ dhammānaṁ upasampadan’ti? šta je to napuštanje nepovoljnih stanja uma i šta je negovanje povoljnih stanja uma ovde i sada?’
‘No hidaṁ, āvuso’. ‘Ne, prijatelju.’
‘Iti kira tumhe, āvuso nigaṇṭhā, na jānātha—Onda, prijatelji, čini se da vi ne znate
ahuvamheva mayaṁ pubbe na nāhuvamhāti, na jānātha—da ste postojali u prošlosti, a ne da niste postojali;
akaramheva mayaṁ pubbe pāpakammaṁ na nākaramhāti, na jānātha—da ste činili loša dela u prošlosti, a da se niste uzdržavali od njih;
evarūpaṁ vā evarūpaṁ vā pāpakammaṁ akaramhāti, na jānātha—da ste učinili takvo i takvo loše delo;
ettakaṁ vā dukkhaṁ nijjiṇṇaṁ, ettakaṁ vā dukkhaṁ nijjīretabbaṁ, ettakamhi vā dukkhe nijjiṇṇe sabbaṁ dukkhaṁ nijjiṇṇaṁ bhavissatīti. koliko je do sada patnje uklonjeno, a koliko patnje još uvek ostaje da bude uklonjeno.
Na jānātha—Vi ne znate
diṭṭheva dhamme akusalānaṁ dhammānaṁ pahānaṁ, kusalānaṁ dhammānaṁ upasampadaṁ. šta je to napuštanje nepovoljnih stanja uma i šta je negovanje povoljnih stanja uma ovde i sada.
Evaṁ sante, āvuso nigaṇṭhā, ye loke luddā lohitapāṇino kurūrakammantā manussesu paccājātā te nigaṇṭhesu pabbajantī’ti? Pošto je to tako, oni koji su ubice, krvavih ruku, zločinci u ovome svetu, kada se ponovo rode među ljudskim bićima, takvi odlaze u beskućnike kao nigaṇṭhe.’
‘Na kho, āvuso gotama, sukhena sukhaṁ adhigantabbaṁ, dukkhena kho sukhaṁ adhigantabbaṁ; ‘Prijatelju Gotama, zadovoljstvo se ne zadobija kroz užitak, zadovoljstvo se zadobija kroz bol.
sukhena cāvuso gotama, sukhaṁ adhigantabbaṁ abhavissa, rājā māgadho seniyo bimbisāro sukhaṁ adhigaccheyya, rājā māgadho seniyo bimbisāro sukhavihāritaro āyasmatā gotamenā’ti. Kada bi se zadovoljstvo zadobijalo kroz užitak, tada bi Seniya Bimbisāra, kralj Magadhe, zadobio zadovoljstvo, pošto on obitava u većem užitku nego poštovani Gotama.’
‘Addhāyasmantehi nigaṇṭhehi sahasā appaṭisaṅkhā vācā bhāsitā: ‘Svakako da su poštovane nigaṇṭhe izgovorile ove reči brzopleto i bez razmišljanja.
“na kho, āvuso gotama, sukhena sukhaṁ adhigantabbaṁ, dukkhena kho sukhaṁ adhigantabbaṁ;
sukhena cāvuso gotama, sukhaṁ adhigantabbaṁ abhavissa, rājā māgadho seniyo bimbisāro sukhaṁ adhigaccheyya, rājā māgadho seniyo bimbisāro sukhavihāritaro āyasmatā gotamenā”ti.
Api ca ahameva tattha paṭipucchitabbo: Pre bi mene trebalo pitati:
“ko nu kho āyasmantānaṁ sukhavihāritaro rājā vā māgadho seniyo bimbisāro āyasmā vā gotamo”ti? „Ko obitava u većem užitku, Seniya Bimbisāra, kralj Magadhe, ili poštovani Gotama?”’
Addhāvuso gotama, amhehi sahasā appaṭisaṅkhā vācā bhāsitā, na kho, āvuso gotama, sukhena sukhaṁ adhigantabbaṁ, dukkhena kho sukhaṁ adhigantabbaṁ; ’Svakako da smo, prijatelju Gotama, izgovorili te reči brzopleto i bez razmišljanja. Ali neka tako bude.
sukhena cāvuso gotama, sukhaṁ adhigantabbaṁ abhavissa, rājā māgadho seniyo bimbisāro sukhaṁ adhigaccheyya, rājā māgadho seniyo bimbisāro sukhavihāritaro āyasmatā gotamenāti.
Api ca tiṭṭhatetaṁ, idānipi mayaṁ āyasmantaṁ gotamaṁ pucchāma: Sada pitamo poštovanog Gotamu:
“ko nu kho āyasmantānaṁ sukhavihāritaro rājā vā māgadho seniyo bimbisāro āyasmā vā gotamo”ti? „Ko obitava u većem užitku, Seniya Bimbisāra, kralj Magadhe, ili poštovani Gotama?”’
Tena hāvuso nigaṇṭhā, tumheva tattha paṭipucchissāmi, yathā vo khameyya tathā naṁ byākareyyātha. ‘U tom slučaju, prijatelji, odgovoriću vam jednim pitanjem. Odgovorite kako mislite da treba.
Taṁ kiṁ maññathāvuso nigaṇṭhā, pahoti rājā māgadho seniyo bimbisāro, Šta mislite, prijatelji? Je li Seniya Bimbisāra, kralj Magadhe, u stanju
aniñjamāno kāyena, abhāsamāno vācaṁ, satta rattindivāni ekantasukhaṁ paṭisaṁvedī viharitun’ti? da živi bez pomeranja ijednog dela tela ili izgovaranja ijedne reči, a da doživljava vrhunac užitka tokom sedam dana i noći?’
‘No hidaṁ, āvuso’. ‘Ne, prijatelju.’
‘Taṁ kiṁ maññathāvuso nigaṇṭhā, pahoti rājā māgadho seniyo bimbisāro, Šta mislite, prijatelji? Je li Seniya Bimbisāra, kralj Magadhe, u stanju
aniñjamāno kāyena, abhāsamāno vācaṁ, cha rattindivāni …pe… da živi bez pomeranja ijednog dela tela ili izgovaranja ijedne reči, a da doživljava vrhunac užitka tokom šest…
pañca rattindivāni … tokom pet dana i noći…
cattāri rattindivāni … četiri dana i noći…
tīṇi rattindivāni … tri dana i noći…
dve rattindivāni … dva dana i noći…
ekaṁ rattindivaṁ ekantasukhaṁ paṭisaṁvedī viharitun’ti? jednog dana i noći?’
‘No hidaṁ, āvuso’. ‘Ne, prijatelju.’
‘Ahaṁ kho, āvuso nigaṇṭhā, pahomi aniñjamāno kāyena, abhāsamāno vācaṁ, ekaṁ rattindivaṁ ekantasukhaṁ paṭisaṁvedī viharituṁ. ‘Ali, prijatelji, ja sam u stanju da živim bez pomeranja ijednog dela tela ili izgovaranja ijedne reči, a da doživljavam vrhunac užitka tokom jednog dana i noći.
Ahaṁ kho, āvuso nigaṇṭhā, pahomi aniñjamāno kāyena, abhāsamāno vācaṁ, dve rattindivāni … dva dana i noći…
tīṇi rattindivāni … tri dana i noći…
cattāri rattindivāni … četiri dana i noći…
pañca rattindivāni … tokom pet dana i noći…
cha rattindivāni … šest dana i noći…
satta rattindivāni ekantasukhaṁ paṭisaṁvedī viharituṁ. da živim bez pomeranja ijednog dela tela ili izgovaranja ijedne reči, a da doživljavam vrhunac užitka tokom sedam dana i noći.
Taṁ kiṁ maññathāvuso nigaṇṭhā, evaṁ sante ko sukhavihāritaro rājā vā māgadho seniyo bimbisāro ahaṁ vā’ti? Šta mislite, prijatelji? Pošto je to tako, ko obitava u većem užitku, Seniya Bimbisāra, kralj Magadhe ili ja?’
‘Evaṁ sante āyasmāva gotamo sukhavihāritaro raññā māgadhena seniyena bimbisārenā’”ti. ‘Pošto je to tako, poštovani Gotama obitava u većem užitku nego Seniya Bimbisāra, kralj Magadhe.’”
Idamavoca bhagavā. Tako reče Blaženi.
Attamano mahānāmo sakko bhagavato bhāsitaṁ abhinandīti. Zadovoljan, Sakyanin Mahānāma se obradova rečima Blaženog.
Cūḷadukkhakkhandhasuttaṁ niṭṭhitaṁ catutthaṁ.